Industrija ljepote godinama nas uvjerava da starenje možemo zaustaviti. Kreme, serumi, tretmani i najnoviji postupci pomlađivanja obećavaju nam mladolik izgled što je dulje moguće. No dok se bavimo borama, često zaboravljamo da se starenje ne događa samo na površini kože.
U članku objavljenom na portalu Elephant Journal autorica Kimberly Valzania piše o 12 stvari koje nas mogu postarati brže od samog protoka vremena. Neke se odnose na životne navike, a druge na emocije, odnose i način na koji doživljavamo svijet oko sebe.
Iako nisu sve te pojave znanstveno potvrđeni uzroci ubrzanog biološkog starenja, vrijedi razmisliti o tome koliko utječu na našu svakodnevicu.
- Mržnja i dugotrajna ogorčenost
Zamjeranje, ljutnja i stalno vraćanje na nepravde iz prošlosti mogu postati ozbiljan emocionalni teret. Kada mnogo vremena provodimo razmišljajući o ljudima koji su nas povrijedili, zapravo im i dalje dopuštamo da zauzimaju velik dio našeg života.
Dugotrajna emocionalna napetost može pridonijeti stresu, poremećajima spavanja i lošijem psihičkom zdravlju.
To ne znači da moramo svima oprostiti ili zaboraviti ono što se dogodilo. Ponekad je dovoljno prestati trošiti energiju na odnose i situacije koje više ne možemo promijeniti.
- Nedostatak emocionalnog razvoja
Godine same po sebi ne donose emocionalnu zrelost. Možemo imati šezdeset godina i još uvijek reagirati na određene situacije jednako kao s dvadeset. Ponavljati iste obrasce ponašanja, izbjegavati neugodne razgovore ili odbijati priznati vlastite pogreške.
Emocionalni razvoj podrazumijeva sposobnost preispitivanja vlastitih stavova, prihvaćanja promjena i učenja iz iskustva.
A za to, srećom, nikada nije kasno.
Ovo je jedan od čimbenika s popisa za koji postoje posebno čvrsti znanstveni dokazi.
S godinama prirodno gubimo mišićnu masu i snagu, a nakon menopauze povećava se i rizik od gubitka koštane mase. Sjedilački način života dodatno pridonosi tim promjenama.
Redovita tjelesna aktivnost pomaže očuvati mišiće, kosti, zdravlje srca i krvnih žila te funkcionalnu sposobnost. Posebno je važna kombinacija aerobnih aktivnosti, poput brzog hodanja, plivanja ili vožnje bicikla, i vježbi snage.
Za žene u postmenopauzi trening snage nije samo pitanje izgleda nego i očuvanja samostalnosti u kasnijim godinama.
- Alkohol i pušenje
Pušenje je jedan od najbolje dokumentiranih čimbenika koji ubrzavaju razvoj brojnih bolesti povezanih sa starenjem. Osim što povećava rizik od kardiovaskularnih i plućnih bolesti te različitih vrsta raka, negativno utječe i na izgled kože.
Alkohol također nije bezazlen. Povezan je s povećanim rizikom od nekoliko vrsta raka, bolesti jetre, poremećaja spavanja i drugih zdravstvenih problema.
U menopauzi alkohol kod nekih žena može dodatno pogoršati valunge i kvalitetu sna. Zato smanjivanje konzumacije alkohola i prestanak pušenja spadaju među najkorisnije odluke koje možemo donijeti za dugoročno zdravlje.
- Nedostatak bliskosti s drugim ljudima
Možemo imati stotine kontakata na društvenim mrežama, a ipak se osjećati usamljeno.
Kvalitetni međuljudski odnosi važni su za psihičko i fizičko zdravlje. Istraživanja povezuju društvenu izolaciju i usamljenost s povećanim rizikom od depresije, kardiovaskularnih bolesti i prerane smrti.
Posebno u srednjoj životnoj dobi, kada se mijenjaju obiteljske okolnosti, djeca odlaze od kuće, a neki odnosi prestaju, važno je njegovati prijateljstva i stvarati nove društvene veze.
Ne trebamo velik krug ljudi. Ponekad je nekoliko bliskih osoba s kojima možemo iskreno razgovarati sasvim dovoljno.
- Život bez radosti

Kada ste se posljednji put smijale toliko da su vas zaboljeli trbušni mišići?
Smijeh nije čudotvorna terapija protiv starenja, ali može pomoći u smanjivanju napetosti, poboljšanju raspoloženja i povezivanju s drugim ljudima.
Svakodnevne obveze često nas toliko zaokupe da zaboravimo na stvari koje nam donose zadovoljstvo.
A radost ne mora biti povezana s velikim događajima. Dobar razgovor, glazba, knjiga, kazališna predstava, šetnja ili kava s prijateljicom mogu biti važan dio kvalitetnog života.
- Strah od neuspjeha
Koliko smo puta odustale od nečega jer smo mislile da smo prestare, da nemamo dovoljno znanja ili da ćemo se osramotiti?
Strah od neuspjeha može nas spriječiti da isprobamo nove stvari, promijenimo posao, započnemo obrazovanje ili ostvarimo davno odgođene želje.
U srednjoj životnoj dobi takve odluke ponekad izgledaju posebno zahtjevno. No upravo tada često imamo više iskustva, bolje poznajemo sebe i jasnije znamo što želimo.
Nije svaka promjena uspješna, ali ni svaki neuspjeh nije katastrofa.
- Gubitak znatiželje
Znatiželja nas potiče da učimo, istražujemo i ostanemo otvorene prema novim iskustvima. Kada prestanemo postavljati pitanja i zanimati se za svijet oko sebe, naša svakodnevica može postati jednolična.
Učenje novih vještina i intelektualna aktivnost važni su za očuvanje kognitivnog zdravlja.
Ne moramo učiti strani jezik ili upisati fakultet. Možemo početi čitati o nepoznatoj temi, upoznavati nove ljude ili se baviti aktivnošću koju nikada prije nismo isprobale.
Mozak voli izazove, a znatiželja nema dobnu granicu.
Prehrana je važan čimbenik zdravog starenja.
Prehrambene navike koje uključuju mnogo ultraprerađene hrane, zaslađenih napitaka i namirnica siromašnih hranjivim tvarima povezane su s većim rizikom od različitih kroničnih bolesti.
S druge strane, mediteranski način prehrane, bogat povrćem, voćem, mahunarkama, cjelovitim žitaricama, maslinovim uljem i ribom, povezuje se s boljim kardiometaboličkim zdravljem.
U menopauzi je posebno važno osigurati dovoljno proteina, kalcija i vitamina D, uz individualnu procjenu prehrambenih potreba.
Nije potrebno slijediti stroge dijete ni izbacivati čitave skupine namirnica bez medicinskog razloga. Mnogo je važnije ono što jedemo svakodnevno nego povremeni komad kolača.
- Pretjerana vezanost uz materijalne stvari
Stvari same po sebi ne ubrzavaju biološko starenje. No stalna potreba za kupovanjem, gomilanjem i održavanjem materijalnih dobara može nam oduzimati vrijeme, energiju i novac.
Ponekad smo toliko zauzete organiziranjem vlastitog života da zaboravimo u njemu uživati.
Jednostavniji život ne mora značiti odricanje od svega što volimo. Može značiti svjesnije odlučivanje o tome što nam je doista važno.
- Tuga i nepreboljeni gubici

Srednja i starija životna dob često donose iskustva gubitka. Odlazak roditelja, prekid dugogodišnje veze, bolest bliske osobe ili promjene životnih okolnosti mogu ostaviti dubok emocionalni trag.
Tugovanje je prirodan odgovor na gubitak i ne treba ga promatrati kao slabost ili nešto što moramo što prije prevladati.
Ipak, kada tuga dugo traje, ozbiljno narušava svakodnevno funkcioniranje ili je praćena simptomima depresije, važno je potražiti stručnu pomoć.
Psihoterapija i drugi oblici podrške mogu pomoći u suočavanju s gubitkom. Važno je pritom naglasiti da tugovanje samo po sebi nije bolest niti dokaz da brže starimo.
Za kraj ostavljamo jedan od najvažnijih čimbenika.
Kronični stres može utjecati na gotovo sve sustave u organizmu. Dugotrajna aktivacija stresnog odgovora povezana je s poremećajima spavanja, povišenim krvnim tlakom, metaboličkim promjenama i povećanim rizikom od određenih kroničnih bolesti.
Istraživanja također proučavaju povezanost kroničnog stresa s pokazateljima biološkog starenja, uključujući promjene u regulaciji upalnih procesa i epigenetskim obrascima.
U perimenopauzi i menopauzi stres može biti posebno neugodan jer se često preklapa s nesanicom, promjenama raspoloženja i drugim simptomima hormonalne tranzicije.
Redovito kretanje, kvalitetan san, tehnike opuštanja i psihološka podrška mogu pomoći u njegovu ublažavanju.
Pritom ne trebamo očekivati da ćemo uvijek biti smirene i pozitivne. Stres je normalan dio života. Problem nastaje kada postane dugotrajan i kada nemamo dovoljno prilika za oporavak.
Nije važno samo koliko ćemo dugo živjeti, nego i kako ćemo živjeti
Starenje nije bolest koju treba izliječiti, nego prirodan biološki proces. Ipak, sve više znamo o tome kako životne navike utječu na godine koje su pred nama.
Redovita tjelesna aktivnost, uravnotežena prehrana, kvalitetan san, društvena povezanost i briga o mentalnom zdravlju mogu značajno pridonijeti zdravijem starenju.
A možda je jednako važno prestati promatrati godine kao nešto protiv čega se neprestano moramo boriti.
Nakon pedesete ili šezdesete ne moramo izgledati kao da nam je trideset da bismo se osjećale dobro.
Možemo biti snažne, znatiželjne, zaljubljene, aktivne, zadovoljne i spremne za nova iskustva.
Jer cilj nije ostati zauvijek mlada. Cilj je što dulje ostati zdrava, samostalna i zadovoljna svojim životom.
Ako primjećujete dugotrajne promjene raspoloženja, probleme sa spavanjem, izražen umor ili druge zdravstvene tegobe, svakako se posavjetujte sa svojim liječnikom.
Ratka Mihaljević
Ovaj sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
