doc.dr. Danijel Bursać
Ulazak u perimenopauzu, uz brojne neugodne simptome, često prati i neželjeni višak kilograma. Žene se žale da jedu jednako kao i prije, ali se kilogrami ipak “lijepe”. No upravo u tome i jest jedna od ključnih stvari. Prehrambene i životne navike koje smo imale prije ulaska u perimenopauzu naprosto više nisu održive i treba ih značajno mijenjati te pritom imati na umu da debljina nije samo estetski problem, nego snažno štetno utječe na kompletno zdravlje ženskog organizma.
Glavni krivac hormonalne fluktuacije
Kako kaže zagrebački liječnik doc.dr. Danijel Bursać, specijalist ginekologije, opstetricije i subspecijalist humane reprodukcije, kojem je jedan od fokusa rada ginekološka endokrinologija, glavni krivac za porast tjelesne mase kod žena prilikom ulaska u perimenopauzu su hormonalne fluktuacije.
– Padajući i “nestabilni” estrogen preusmjerava skladištenje masti s bokova i bedara prema trbuhu, smanjuje osjetljivost na inzulin te ubrzava gubitak mišićne mase, što usporava metabolizam. Ova tri mehanizma djeluju zajedno, pa možemo zaključiti da manje mišića znači manje potrošenih kalorija, a slabija osjetljivost na inzulin znači da tijelo lakše pohranjuje mast iz iste količine unesene hrane. Dodatno svemu pridonose i poremećen ili narušen san te povišeni kortizol, čest pratitelj žena u ovom razdoblju života – kaže doc.dr. Bursać.
Dodaje pritom onu ključnu, već navedenu činjenicu, da žene ni u kojem slučaju ne mogu jesti na isti način i u istoj količini kao prije menopauze, a da pritom ne osjete posljedice. Iste navike, kaže liječnik, koje su godinama održavale stalnu i stabilnu težinu iznenada prestaju “držati liniju” zbog spomenutih hormonalnih promjena.
Zbog gubitka mišićne mase i sporijeg metabolizma, tijelu je, tumači doc.dr. Bursać, objektivno potrebno manje kalorija nego ranije, dok istovremeno raste potreba za proteinima koje “štite” preostalo mišićno tkivo.
U praksi to znači blago smanjenje ukupnog kalorijskog unosa, uz svjestan pomak prema kvalitetnijim izvorima hrane, umjesto najobičnije redukcije količine.
A ono najproblematičnije mjesto gdje žene najčešće dobivaju masno tkivo je trbuh. Mnoge će reći da primjećuju kako se najviše šire upravo u struku, pa zašto je tomu tako?
Fotografija: Design by Magnific
– Dok estrogen postoji u većim, “normalnim” količinama, on usmjerava mast prema bokovima i stražnjici, takozvanu potkožnu mast, dajući ženama tipičan ginoidni, odnosno, kruškoliki oblik tijela. Kada razina estrogena padne, taj zaštitni signal slabi i mast se preusmjerava prema unutarnjem, trbušnom, odnosno, visceralnom području. Dakle, oko organa. Možemo reći da žene dobivaju muški/androidni jabukoliki oblik debljine. Istraživanja pokazuju da žene nakon menopauze u prosjeku imaju i do 49 posto veću količinu unutartrbušne masti u odnosu na razdoblje prije menopauze, čak i bez promjene ukupne tjelesne težine – tumači dalje doc.dr. Bursać.
Lijekovi za mršavljenje
Ono što posebno naglašava je da nakupljanje trbušne, visceralne masti nije samo estetski problem. Ta mast, naime, djeluje kao aktivni hormonski organ koji izlučuje upalne tvari te sintetizira i neke hormone. Najviše je pogođen kardiovaskularni sustav, pa tako raste rizik od povišenog krvnog tlaka, “lošeg” kolesterola, dijabetesa tipa 2 i taloženja masti. Rizik od koronarne bolesti, ističe ginekolog, raste i do 30 posto uz svakih 5 dodatnih jedinica BMI-ja. Metabolički sindrom postaje znatno češći u ovom životnom razdoblju.
Za svaku ženu koja se pita gdje je granica između “malo viška kilograma” i medicinski definirane pretilosti doc.dr. Bursać daje tumačenje da se još uvijek najčešće ta granica određuje pomoću indeksa tjelesne mase (BMI), odnosno, omjera težine u kilogramima i kvadrata visine u metrima. BMI od 25-29,9 kg/m² definiran je kao prekomjerna tjelesna težina, dok se granica pretilosti postavlja od 30 kg/m² naviše, uz daljnju podjelu na tri stupnja (30-34,9; 35-39,9 i 40+ kg/m²). Dodatni pokazatelj rizika kod žena je opseg struka veći od cca 88 cm, koji upućuje na “opasniju”, visceralnu raspodjelu masti neovisno o samom BMI-ju.
Naravno, kada govorimo o temi prekomjernih kilograma svakako se otvara i pitanje korištenja lijekova za mršavljenje, poput Ozempica. Jer iako je riječ o lijeku kod kojeg postoje jasne medicinske indikacije, sve se viši širi trend uzimanja ovakvih lijekova i bez tih indikacija. Dakle, umjesto promjene životnih navika, što nikako nije ni dobro, ni preporučljivo.
Jer kako ističe doc.dr. Bursać, Ozempic (semaglutid) lijek je koji je službeno odobren isključivo za liječenje dijabetesa tipa 2, a ne za mršavljenje ili simptome menopauze.
Njegova “sestrinska verzija” Wegovy, kaže stručnjak, odobren je i registriran kao lijek za mršavljenje s jasnim indikacijama, kod BMI-ja 30+ ili BMI-ja 27+ uz pridruženu bolest uzrokovanu debljinom, poput, primjerice, arterijske hipertenzije. Iako novija istraživanja pokazuju da kombinacija hormonske nadomjesne terapije i semaglutida daje i do 30 posto bolji rezultat mršavljenja kod žena u menopauzi, stručnjaci naglašavaju da lijek nije namijenjen preventivnoj upotrebi “samo zato što je menopauza”, već isključivo pažljivo probranim pacijenticama s jasnom medicinskom indikacijom.
Trening snage prioritet broj jedan
– Da, ovaj obrazac da žene radije posežu za lijekovima nego da mijenjaju životne navike postaje sve izraženiji. Brza, vidljiva rješenja poput injekcija privlačnija su od dugotrajnog, zahtjevnog rada na prehrani i tjelesnoj aktivnosti, pogotovo u životnoj fazi kada žene već balansiraju posao, obitelj i brojne druge obaveze.
Svakako treba ponoviti da lijek nikada ne zamjenjuje temeljne promjene stila života, već najbolje djeluje isključivo u kombinaciji s njima.
Bez prehrane bogate bjelančevinama i treninga snage, gubitak mišićne mase uz nagli pad kilograma može dodatno pogoršati metabolizam – upozorava doc.dr. Danijel Bursać.
Dodaje ujedno da tijekom menopauzalne tranzicije nikako ne preporučuju ni stroge, restriktivne dijete jer dodatno ubrzavaju gubitak dragocjene mišićne mase te usporavaju metabolizam. Umjesto toga preporučuje se prehrana mediteranskog tipa, bogata povrćem, ribom, maslinovim uljem i cjelovitim žitaricama, uz povećan unos bjelančevina koje pomažu očuvanju mišića. Ključan je blagi, održivi kalorijski deficit u kombinaciji s treningom snage, a ne brzo, drastično mršavljenje.
Pa ukratko, koje su to temeljne životne navike koje žene trebaju usvojiti u perimenopauzi, ali i zadržati kroz menopauzu?
– Trening snage, podizanje utega, postaje prioritet broj jedan jer izravno čuva mišićnu masu i metabolizam, a ne samo kardio aktivnost kao ranije. Uz to, ključni su dovoljan unos bjelančevina u svakom obroku, kvalitetan i dovoljan san, upravljanje stresom, ograničavanje konzumacije alkohola te redovito praćenje opsega struka umjesto isključivo brojke na vagi. Ove navike nisu privremeno rješenje za perimenopauzu, već trajni temelj zdravlja koji žene trebaju zadržati i duboko u postmenopauzi – poručuje doc.dr. Danijel Bursać.
Jasmina Sarić Čedić
Ovaj sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
