Menopauza nije bolest koju treba liječiti, već prirodno životno razdoblje u kojem žena zaslužuje individualiziranu, cjelovitu i znanstveno utemeljenu skrb kako bi očuvala zdravlje, vitalnost i kvalitetu života. Tim riječima zagrebačka ginekologinja dr. Nataša Šemnički otvara pregled suvremenog pristupa menopauzi, objašnjavajući uzroke, mehanizme nastanka i mogućnosti ublažavanja vazomotornih simptoma – najčešćih tegoba perimenopauze i menopauze. U nastavku donosi stručna objašnjenja temeljena na suvremenim medicinskim spoznajama i kliničkom iskustvu, s ciljem da ženama pruži jasne, provjerene i praktične informacije.
Kako kaže dr. Šemnički, to su prvenstveno iznenadni valovi vrućine (valunzi) i noćno znojenje. “Žena odjednom osjeti intenzivnu toplinu koja se najčešće širi od trupa prema vratu i licu, ponekad samo licu, uz često crvenilo kože, ubrzan rad srca i obilno znojenje. Katkad vas samo oblije znoj uz toplinu u tijelu. Epizoda traje nekoliko minuta, ali ako se javi tijekom noći može značajno narušiti san, a kroz dan koncentraciju, raspoloženje i kvalitetu života – kaže dr. Šemnički.
Pad razine estrogena
Kao glavni razlog ove pojave liječnica navodi postupni pad razine estrogena tijekom perimenopauze i određenih neurotransmitera odgovornih za termoregulaciju. Estrogen ima važnu ulogu u radu hipotalamusa, dijela mozga koji regulira tjelesnu temperaturu. Kada razina estrogena počne oscilirati i padati, hipotalamus postaje osjetljiviji na vrlo male promjene tjelesne temperature. Organizam tada, kaže dr. Šemnički, pogrešno “zaključi” da je tijelu prevruće te aktivira mehanizme hlađenja, odnosno, širenje krvnih žila i pojačano znojenje, zbog čega nastaje valung. Noću se isti mehanizam očituje kao noćno znojenje.
Teško je navesti točan broj žena koje se bore s vazomotornim simptomima menopauze jer u Hrvatskoj ne postoje odgovarajuća istraživanja. Prema europskim i međunarodnim podacima, valunge i/ili noćno znojenje tijekom menopauzalne tranzicije doživi 70–80 posto žena, a kod 25–30 posto simptomi su umjereni do teški i zahtijevaju liječenje.
Procjenjuje se da se u Hrvatskoj oko 500.000 do 600.000 žena nalazi u razdoblju menopauzalne tranzicije ili postmenopauze.
“Ako primijenimo europske podatke, to znači da će otprilike 350 tisuća do 480 tisuća žena tijekom tog razdoblja iskusiti vazomotorne simptome, a značajan dio njih imat će simptome koji ozbiljno utječu na san, radnu sposobnost i kvalitetu života. Ove brojke predstavljaju procjenu temeljenu na demografiji i europskoj prevalenciji, a ne rezultate hrvatskog nacionalnog istraživanja – ističe dr. Šemnički, dodajući da simptomi najčešće počinju tijekom perimenopauze, obično između 45. i 55. godine života.
Važno je razlikovati simptome
No kod nekih žena simptomi mogu započeti i prije četrdesete, osobito ako postoji smanjena ovarijska rezerva ili druge endokrinopatije, poput problema sa štitnjačom. Simptomi su često najintenzivniji u razdoblju neposredno prije i tijekom prve godine nakon posljednje menstruacije. Kod nekih žena traju dvije do tri godine, dok kod drugih mogu potrajati sedam do deset godina, a ponekad i dulje. Žene, kaže dr. Šemnički, mogu osjetiti ubrzan ili nepravilniji rad srca (palpitacije), osjećaj nagle tjeskobe ili nelagode, zimicu ili drhtavicu nakon što val vrućine prođe, prolaznu vrtoglavicu ili slabost te pad koncentracije ili dezorijentiranost.
“Važno je razlikovati ove simptome od drugih tegoba perimenopauze, poput nesanice, promjena raspoloženja, umora, smanjene koncentracije ili vaginalne suhoće koje mogu biti povezane s psihofizičkim naporima i stresom, te osobito burnoutom. Oni su vrlo česti u menopauzalnoj tranziciji, ali nastaju i drugim mehanizmima povezanim s drugim hormonskim promjenama – tumači dalje dr. Šemnički.
Vazomotorni simptomi se, dodaje, ne mogu uvijek potpuno spriječiti, no njihov se intenzitet često može značajno reducirati.
Kao lifestyle mjere dr. Šemnički navodi san, tjelovježbu, prehranu, prestanak pušenja, ograničavanje alkohol i redukciju stresa uz rad na sebi kroz otkrivanje stresogenih faktora. Ističe i komplementarne tehnike kao što su akupunktura, fitoaromaterapija, rad na sebi uz podršku psihoterapeuta i drugih stručnjaka, joga i tehnike disanja i mindfulnessa.
Učinkovite nehormonske terapije
Kod žena sa srednje teškim i teškim simptomima, menopauzalna hormonska terapija, kada nema kontraindikacija, i dalje je najučinkovitije liječenje, ističe ginekologinja.
Za žene koje ne mogu ili ne žele uzimati hormone danas postoje učinkovite nehormonske terapije, uključujući određene lijekove i druge terapijske mogućnosti, koje također mogu značajno ublažiti simptome.
Važno je naglasiti da svaka žena ima svoje “okidače”, pa je korisno voditi dnevnik simptoma kako bi ih lakše prepoznala i izbjegavala.
Najvažnija poruka je da žene ne trebaju prihvatiti valunge i noćno znojenje kao nešto što jednostavno moraju trpjeti. Danas postoje učinkoviti i sigurni načini liječenja koji se mogu individualno prilagoditi svakoj ženi, ovisno o njezinim simptomima, zdravstvenom stanju i osobnim preferencijama. Osim promjena životnog stila i standardnih medicinskih terapija, sve više pažnje posvećuje se integrativnom pristupu, koji objedinjuje medicinu utemeljenu na dokazima s komplementarnim metodama koje imaju potvrđenu sigurnost i određenu razinu znanstvene potpore.
“Kod nekih žena koristi može donijeti i medicinska akupunktura, osobito u smanjenju učestalosti valunga, poboljšanju sna i općeg osjećaja dobrobiti. U pojedinim slučajevima mogu se razmotriti i standardizirani biljni pripravci ili ciljano odabrani dodaci prehrani, ali isključivo nakon stručne procjene, jer ni prirodni pripravci nisu uvijek bez rizika niti su prikladni za svaku ženu – govori dr. Šemnički te ističe da komplementarne metode nisu zamjena za dokazano učinkovito liječenje, nego njegov nadopunjujući dio. Cilj integrativnog pristupa nije birati između konvencionalne i komplementarne medicine, nego odabrati najbolju, sigurnu i individualiziranu kombinaciju za svaku ženu.
Danas se također sve više priča o crijevnom mikrobiomu i njegovoj povezanosti sa različitim dijelovima tijela. On utječe na različite organske sustave te opće zdravstveno stanje koje se mijenja paralelno s hormonskim metaboličkim neurobiološkim funkcijama uz značajan upliv mikrobioma na više osovina. Postoje osovine: crijeva-mozak, crijeva- kosti, crijeva-srce, crijeva-mišići te crijeva-koža.
Potražiti stručnu pomoć
Žena bi, smatra ginekologinja, trebala potražiti stručnu pomoć čim simptomi počnu narušavati njezinu kvalitetu života. To ne znači da mora čekati da postanu neizdrživi. Ako zbog valunga ili noćnog znojenja loše spava, osjeća kronični umor, otežano funkcionira na poslu, ima poteškoće s koncentracijom, promjene raspoloženja ili izbjegava društvene aktivnosti, vrijeme je za razgovor s liječnikom. I valja znati da ne postoji jedno rješenje za sve, nego individualizirani pristup.
A ono vječno pitanje koje se uvijek postavlja jest nestaju li vazomotorni simptomi s ulaskom u postmenopauzu.
“Nekada se smatralo da će valunzi nestati nekoliko godina nakon menopauze, no danas znamo da to nije uvijek slučaj.
Kod većine žena simptomi se s vremenom postupno smanjuju i nestaju, ali kod dijela žena mogu trajati sedam do deset godina, a kod nekih i dulje.
Istraživanja pokazuju da oko 10–15 posto žena može imati vazomotorne simptome i u sedmom ili osmom desetljeću života – naglašava dr. Šemnički koja smatra da po pitanju svijesti o menopauzi posljednjih godina svjedočimo velikom pomaku te da je to tema o kojoj se napokon otvorenije razgovara. Ipak, prostora za napredak još uvijek ima mnogo.
Potrebna nam je, ističe liječnica, bolja edukacija žena, ali i zdravstvenih djelatnika, poslodavaca i šire javnosti. Jer menopauza nije samo kraj reproduktivnog razdoblja, nego je ona važna prijelomna točka u životu žene koja utječe na zdravlje kostiju, srca i krvnih žila, metabolizam, mentalno zdravlje i kvalitetu života.
Dr. Nataša Šemnički
“Moja je poruka ženama da menopauzu ne doživljavaju kao kraj jednog razdoblja, nego kao priliku da više pozornosti posvete vlastitom zdravlju. Uz pravodobne informacije, otvoren razgovor s liječnikom i individualiziran pristup, ovo životno razdoblje može biti aktivno, kvalitetno i ispunjeno.“ – kaže nam za kraj dr. Šemnički.
Jasmina Sarić Čedić
Ovaj sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
