Dr. Sanja Toljan
Dr. Sanja Toljan, ravnateljica zagrebačke Poliklinike Orlando, neumorna je kada je u pitanju podizanje svijesti o peri/post/menopauzi. Njezin javni angažman i knjige koje piše od neprocjenjive su vrijednosti za sve žene, ali i naše društvo u cjelini. Premda je specijalizirala anesteziologiju, reanimaciju i intenzivno liječenje, odlučila je svoju karijeru preusmjeriti u žensko zdravlje i područje hormona, a za tu je odluku bila presudna njezina perimenopauza.
O svojim je osobnim iskustvima s perimenopauzalnom tranzicijom govorila u intervjuu za naš portal te ujedno dala pregršt neizmjerno korisnih i ohrabrujućih savjeta, s posebnom porukom ženama u poznijim godinama, koje su već u postmenopauzi, da se okrenu sebi i uživaju u životu na jedan posve novi način.
Jesu li žene u Hrvatskoj dovoljno educirane o menopauzi, i je li možda menopauza i dalje svojevrsni tabu, tema koja se radije preskače?
“Menopauza je nešto što će se dogoditi u dalekoj budućnosti, kad dođe, onda ću razmišljati o tome”, stav je većine žena s kojima se susrećem, bilo u ordinaciji, bilo u privatnim kontaktima. Dok je žena u reproduktivnoj fazi, posljednja stvar o kojoj treba misliti je zadnja menstruacija, takozvana menopauza. Mislim da bi realan odnos prema tome bio: “Kad se dogodi neka promjena, počet ću se informirati, prvo kod žena koje su to dobro odradile, a ako ne ide, tražit ću stručnu pomoć”. Menopauza nije toliko tabu koliko mi zapravo mislimo da je nebitna, i kao što uvijek govorimo, “ma proći će, samo treba čekati”.
Utječe li današnji ubrzani, nezdravi i stresni način života na proces perimenopauze i na koji način?
Gubitkom redovitih ciklusa, odnosno, slabljenjem funkcije jajnika žene će doživjeti razne promjene, što u tijelu, što na mentalnoj razini. Žene koje su inače imale slabu otpornost na stres, u perimenopauzi (periodu oko zadnje menstruacije) mogu razviti klinički sliku pravog anksioznog poremećaja, s mnoštvom simptoma. Sve što se u reproduktivno doba povezivalo sa stresom i relativno dobro rješavalo sada bi moglo eskalirati i prouzročiti mnoge simptome, od gastrointestinalnog trakta do povišenog krvnog tlaka, ubrzanih otkucaja srca, čestih infekcija mjehura ili sinusa, vrtoglavica, bolova u zglobovima, nesanice i slično. Ako je žena jako osjetljiva na stres imat će puno tegoba, i uglavnom su to žene koje traže pomoć. Žene koje dobro podnašaju životne teškoće obično dobro podnesu i perimenopauzu.
Vidite li hormonsku terapiju kao rješenje za brojne simptome koje perimenopauza nosi sa sobom?
To je zanimljivo pitanje jer od hormona se očekuju nadnaravne moći koje oni, naravno, nemaju. Oni su samo jedna šestina terapijskog pristupa kod žena koje teško podnose ovu tranziciju. Ostalih pet su uspostava pravilnog cirkadijanog ritma, pravilna i redovita prehrana, pravilna suplementacija, redovita fizička aktivnost i tehnike nošenja sa stresom. Hormoni su dobro došli kao prevencija ubrzane degeneracije, a ne lijek za sve poremećaje u perimenopauzi. Zato se mnoge žene razočaraju, jer misle da će s hormonima biti nešto što si one žele. Kad bi to tako bilo, moj posao bi bio nepotreban, a ovako žene dolaze k meni po savjete kako si olakšati perimenopauzalnu tranziciju. I naravno, nekada savjetujem i uzimanje hormona, ali ne uvijek.
Postoje li žene kojima nikako ne biste preporučili hormonsku terapiju?
Danas je jako malo kontraindikacija za hormonsku nadomjesnu terapiju. To su aktivni tumori dojke i maternice, a sve ostalo je diskutabilno. U mojoj knjizi “Žene u hormonskoj ravnoteži” sam baš razložila taj problem i prikazala u kojem slučaju žene ne bi trebale uzimati hormone. Kod nekih tumora, primjerice, hormoni su baš poželjni. Preporučujem svim ženama da pročitaju tu knjigu i informiraju se jer znanost treba poštovati. Mnogi mitovi oko hormonske nadomjesne terapije bi se konačno istisnuli iz upotrebe kada bi svi mi više čitali znanstvene radove i pravilno ih tumačili. Kod ženske perimenopauze to je samo ponavljanje istih rečenica: “Pa nećeš valjda uzimati hormone, dobit ćeš rak!”. Nerijetko to govore i liječnici. Protiv takvog stava borim se pisanjem knjiga i nudim svima koji žele nešto saznati medicinu zasnovanu na dokazima, a ne mitove.
Svojedobno ste izjavili da ne savjetujete ženama nepotrebna hormonska testiranja jer laboratorij može navesti na krivi put. Jeste li još uvijek pri tom stavu, ili se nešto promijenilo?
Pa naravno da ne savjetujem, jer treba znati koje hormone testirati. Ako testirate spolne hormone, nećemo biti pametniji, oni su vjerojatno niski. Treba testirati hormone koji nas nose u perimenopauzi, to su hormoni nadbubrežnih žlijezdi, i vidjeti gdje smo. Malo ljudi ih testira, a i malo ih može interpretirati dobivene nalaze. Meni nije drago kada pacijentice same idu u laboratorije i testiraju na svoju ruku hormone koje one misle da treba testirati. To meni najčešće ništa ne znači, a niti njima. Kada tražim hormone da se testiraju, onda su to specifični hormoni koji nam govore kako je organizam i koliko snage ima te treba li mu pomoći, a da su spolni hormoni niski, to znamo.
Mnogo se diskusija vodi oko prehrane žena u perimenopauzi. Trebaju li žene u tom periodu svog života smanjiti kalorijski unos, odnosno, koliko trebaju jesti i koje namirnice?
Da, da i da. Najjača promjena u perimenopauzi je ona u crijevnom mikrobiomu. Sve se promijeni, pa se onda treba promijeniti i naša prehrana. Izlaskom iz reproduktivne faze ćemo, ako ne pazimo, opet dobiti ‘baby špek’ koji smo izgubili u pubertetu. Prehrana treba biti kvalitetna, i ujedno treba jesti samo tri obroka, ništa između. Najbolji izbor je mediteranska prehrana, pri čemu je idealno posljednji obrok u danu jesti u 18 sati. S takvim režimom mast se neće taložiti. Imam u mojoj praksi puno primjera žena koje to rade i ostale su vitke i fit. Grickanje ‘zdrave’ hrane je grozna navika koja će vas godišnje udebljati minimum dva kilograma.
Sada imate 62 godine. Kako je izgledao vaš put kroz perimenopauzu i osjećate li još neke od simptoma koji prate taj proces?
Hvala Bogu, moju perimenopauzu je pratilo proučavanje dr. Christiane Northrup koja je tada bila na vrhuncu popularnosti. Upijala sam njezine savjete, bila je moj guru. Pomogla mi je pronaći pravi put i ne samo to, nego i hormonsku terapiju postaviti kao moju novu karijeru, s obzirom da sam do tada bila anesteziolog. Imala sam hrpu simptoma, najviše jaka krvarenja, anemiju i veliki umor. Kad sam se polako posložila i počela raditi na promjenama sve se dovelo u red. Hormone koristim od svoje 45. godine, i čim malo prekinem njihovo uzimanje, tako mi se jako osuše oči da doslovce imam ‘rašpu’, a ne kapak. To mi je neprihvatljivo i najviše zbog toga koristim nadomjesnu terapiju. Više nemam one perimenopauzalne tegobe jer sam svoj život dovela u mirnu fazu. Odlaskom djece od kuće preostalo mi je vrijeme za sebe koje si nisam mogla priuštiti u perimenopauzi.
Što biste poručili ženama – što lijepo mogu izvući iz menopauze?
U mlađoj dobi žene rade i stvaraju, usmjerene su na van i na zadovoljavanje potreba okoline, dok su u postmenopauzi žene usmjerene prema unutra, na svoje duhovne potrebe. Ulaze u sebe i sa svojim životnim iskustvom donose odluke. U ovoj fazi mogu se kreativno izražavati, ostvariti ako to ranije nisu stigle, mogu se njegovati, družiti, sve smirenije i sporije. Nemamo više snage kao u mladosti, ali ona nam i ne treba. Imamo znanje, imamo iskustvo, a neke žene imaju i mudrost. Sve to je snažan alat za kvalitetan život. Zadnja menstruacija, isto kao i prva, otvara vrata promjeni koja je neminovna, fiziološka, i za koju sve žene imaju spremnu aplikaciju, pohranjenu negdje duboko u sebi. Kad otvorimo aplikaciju, ulazimo u vođenu promjenu, cijeli život se zaokružuje, i dobivamo nove uvide i spoznaje. Ali aplikacija je nova, ne igra na starim principima, nikada više neće biti kako je bilo. Bit će drugačije, a mi to samo trebamo prigrliti. Većina žena koje ju lijepo prigrle nikada se više ne bi vratile u reproduktivnu fazu. Znat ćete i zašto, kad budete tu, u postmenopauzi!
Jasmina Sarić Čedić
Dr. Sanja Toljan | Žene u hormonskoj ravnoteži
Ovaj sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
