Endometrioza je kronična i često bolna bolest koja pogađa otprilike svaku desetu ženu u reproduktivnoj dobi – najčešće između 25. i 45. godine života. No, mnoge o njoj i dalje znaju premalo, a dijagnoza se u prosjeku postavlja tek nakon sedam do deset godina. Toliko traje potraga za objašnjenjem bolova koji se prečesto pripisuju „normalnim“ menstruacijama.
Kod žena s endometriozom, stanice slične onima iz sluznice maternice (endometrija) rastu izvan maternice – na jajnicima, jajovodima, mokraćnom mjehuru, crijevima ili potrbušnici. Te stanice reagiraju na hormonalne promjene tijekom ciklusa, uzrokujući upalu, bol i stvaranje priraslica koje s vremenom mogu dovesti do kroničnih tegoba i problema s plodnošću.
Najčešći simptomi uključuju jake i dugotrajne menstrualne bolove, bol u zdjelici i donjem dijelu leđa, bol pri spolnom odnosu, obilna ili nepravilna krvarenja, nadutost, probavne smetnje, kao i iscrpljenost koja se ne može objasniti običnim umorom. Kod nekih žena bolest gotovo ne daje simptome, dok druge svaki mjesec „umiru“ od boli.
Mogući uzroci
Točan uzrok endometrioze još nije otkriven, no postoji nekoliko znanstveno potkrijepljenih teorija. Najprihvaćenija je ona o retrogradnoj menstruaciji – kada se dio menstrualne krvi s endometrijskim stanicama vraća u trbušnu šupljinu i tamo prianja na okolne organe. No, kako se to događa kod većine žena, stručnjaci smatraju da presudnu ulogu imaju i drugi čimbenici, poput oslabljene imunološke obrane koja ne uspijeva ukloniti te stanice.
Uzroci mogu biti i hormonska neravnoteža (posebno višak estrogena), genetska predispozicija, te upale i oksidativni stres u zdjeličnim organima. U posljednje vrijeme spominje se i utjecaj toksina koji remete hormonsku ravnotežu, kao i promjene u crijevnom mikrobiomu, koje mogu dodatno potaknuti upalne procese.
Što može pomoći
Liječenje endometrioze ovisi o dobi, planiranju trudnoće i jačini simptoma, ali pristup je uvijek individualan. Cilj nije samo ublažavanje boli nego i sprječavanje širenja bolesti te očuvanje kvalitete života.
U terapiji se najčešće koriste hormonski pripravci koji privremeno „uspavljuju“ ovulaciju i time smanjuju utjecaj estrogena. U težim slučajevima preporučuje se laparoskopija – minimalno invazivni zahvat kojim se uklanjaju žarišta endometrioze. No, sve je više žena koje uz klasične terapije primjenjuju i promjene životnih navika – pravilnu prehranu, dodatke prehrani, umjereno kretanje i tehnike za smanjenje stresa.
Prehrana bogata omega-3 masnim kiselinama, voćem, povrćem, vlaknima i antioksidansima može pomoći u ublažavanju upalnih procesa. Preporučuje se ograničiti unos prerađene hrane, alkohola i kave. Neka istraživanja pokazuju da vitamin D, kurkumin i kvercetin mogu imati blagotvoran učinak, ali ih je potrebno uzimati uz savjet liječnika.
Lekolid su želučanootporne tablete koje sadrže kvercetin, kurkumu i N-acetilcistein. Riječ je o dodatku prehrani načinjenom primjenom specifične ENDOBASP® tehnologije.
Svaka osoba može reagirati drugačije na promjene u prehrani, pa je važno eksperimentirati i prilagoditi prehranu svojim potrebama. Prije nego što napravite bilo kakve značajne promjene u prehrani, preporučuje se konzultacija sa stručnjakom za prehranu ili liječnikom kako biste osigurali da su promjene sigurne i odgovarajuće za vaše zdravstveno stanje
I ne manje važno – psihološka podrška i razgovor s drugim ženama koje prolaze isto iskustvo mogu pomoći u smanjenju tjeskobe i osjećaja usamljenosti koji često prate ovu bolest.
Endometrioza nije samo „bolna menstruacija“, već ozbiljno stanje koje može utjecati na cijeli organizam – od probavnog i mokraćnog sustava do emocionalnog zdravlja. Svaka žena koja mjesecima ili godinama osjeća neuobičajene bolove, nadutost ili probleme s plodnošću trebala bi potražiti mišljenje ginekologa specijaliziranog za endometriozu.
Tamara Vratarić
Foto: Design by Freepik
