Estrogen je spolni hormon koji se često prepoznaje po svojoj ulozi u ženskom reproduktivnom zdravlju, ali njegov utjecaj seže dalje od toga. Pripada skupini steroidnih hormona što znači da se inicijalno stvara iz molekule kolesterola. Iako se estrogen podrazumijeva kao „ženski hormon“, estrogen se stvara i kod muškarca pretvorbom iz androgena. Estrogen utječe na različite sustave u cijelom tijelu, igrajući ključnu ulogu i kod muškaraca i kod žena.
Tijekom života, u žena se stvaraju različite vrste estrogena i njihova zastupljenost varira ovisno o razdoblju života.
Četiri glavne vrste estrogena:
- Estron (E1): Dominira nakon menopauze, slabiji je oblik estrogena.
- Estradiol (E2): Najjači i najzastupljeniji tijekom reproduktivnih godina, ključan za mnoge tjelesne funkcije.
- Estriol (E3): Dominantan tijekom trudnoće, podržava razvoj fetusa.
- Estetrol (E4): Samo tijekom trudnoće proizvodi ga fetalna jetra.
Estradiol (E2) je najvažniji estrogen u generativnoj dobi, a proizvodi se većinom u jajnicima. On ima najjači estrogeni učinak. Estron (E1) se proizvodi u nadbubrežnoj žlijezdi i masnom tkivu tijekom generativne dobi i jedina je vrsta estrogena koja se stvara u postmenopauzi. Estron ima 12 puta manji učinak od estradiola. Estriol (E3) je vrsta estrogena koji se primarno proizvodi tijekom trudnoće i glavna mu je funkcija podržavanje razvoja fetusa. Esterol (E4) je manje poznati estrogen koji se proizvodi u fetalnoj jetri i tijekom trudnoće cirkulira između majke i fetusa u visokim koncentracijama. Njegova uloga još nije do kraja razjašnjena, ali se sve više istražuje i primjenjuje u terapijske svrhe zbog brojnih povoljnih učinaka.
Estrogeni u različitim životnim razdobljima
Tijekom života izmjenjuju se vrste, količine i uloge estrogena. U djetinjstvu se stvaraju male količine estrogena ali bez većeg značaja. Ulaskom u pubertet kod djevojčica dolazi do porasta razine estrogena koji je tada odgovoran za razvoj ženskih spolnih organa i pojavu sekundarnih spolnih obilježja. U reproduktivnoj dobi estrogen ima ključnu ulogu u menstruacijskom ciklusu. Neposredno prije ovulacije dolazi do porasta razine estrogena što dovodi do stvaranja luteinizirajućeg hormona iz hipofize i ovulacije. Za vrijeme lutealne faze ciklusa, estrogen ima ulogu u zadebljanju endometrija, pripremi endometrija za trudnoću. Ukoliko žena ostane trudna, estrogen ima više važnih uloga kao što su razvoj posteljice, razvoj fetalnih organa, te priprema tijela za porod i dojenje.
U perimenopauzi razine estrogena počinju varirati, što dovodi do simptoma kao što su valovi vrućine, promjene raspoloženja i neredovite mjesečnice. Ovo razdoblje može potrajati i nekoliko godina prije nastupa postmenopauze. U postmenopauzi, definiranoj kao 12 uzastopnih mjeseci bez menstruacije, razina estrogena značajno opada. Estron, slabi estrogen, postaje dominantan, a ukupne razine estrogena ostaju niske, zbog čega u ovom razdoblju treba posvetiti dodatnu brigu o svom zdravlju.
Međutim, utjecaj estrogena tijekom života nužan je i za normalnu funkciju drugih sustava. Održavajući ravnotežu između stanica koje grade kost i stanica koje razgrađuju kost, doprinosi očuvanju gustoće kostiju. U metabolizmu masti ima zaštitnu ulogu povećavajući razinu povoljnog HDL kolesterola i smanjujući razinu „lošeg“ LDL kolesterola. Estrogen također sudjeluje u regulaciji energetske ravnoteže, pomaže u održavanju zdravlja krvnih žila, te elastičnosti kože i zdravlja kose. Utjecaj estrogena na središnji živčani sustav je kompleksan i nije još do kraja razjašnjen, no čini se da ima neuroprotektivan učinak, štiti od kognitivnog pada, podržava pamćenje i utječe na raspoloženje.
Manje poznate činjenice o estrogenu
Estrogen kod muškaraca – iako se često povezuje sa ženama, estrogen također igra ključnu ulogu kod muškaraca, uključujući regulaciju libida, erektilne funkcije i spermatogeneze.
Endokrini disruptori – vanjski čimbenici koji mogu utjecati na razinu estrogena
Radi se o molekulama koje oponašaju učinak estrogena i mogu uzrokovati neravnotežu u količini ili učinku estrogena u organizmu. Primjeri endokrinih disruptora su bisfenol A koji se može naći u proizvodima napravljenim od plastike, ili npr. ftalati koji mogu biti prisutni u kozmetičkim proizvodima.
Utjecaj estrogena na zdravlje
Estrogen ima važnu ulogu u zdravlju žene te njegov suvišak i manjak mogu uzrokovati brojna patološka stanja poput nepravilnosti menstrualnog ciklusa i neplodnosti. Najčešći uzrok disbalansa estrogena je sindrom policističnih jajnika. Kod žena sa sindromom policističnih jajnika zbog neravnoteže u spolnim hormonima dolazi do poremećaja menstrualnog ciklusa, smanjene plodnosti, zadebljanja endometrija i opasnosti pojave karcinoma endometrija. S druge strane, manjak estrogena u generativnoj dobi dovodi do poremećaja menstrualnog ciklusa i gubitka pozitivnih učinka estrogena poput održavanja gustoće kosti.
Menopauza je prirodno stanje u kojem se zbog pada estrogena javljaju različite tegobe i rastu rizici za određene bolesti, na koje je u generativnoj dobi estrogen imao protektivan učinak. Rane posljedice nedostatka estrogena u menopauzi su najčešće umor i iscrpljenost, zatim vazomotorne smetnje u vidu osjećaja vrućine te poremećaji raspoloženja. Urogenitalna atrofija i posljedično učestale urogenitalne infekcije se javljaju 5-10 godina nakon početka postmenopauze. U kasne posljedice nedostatka estrogena ubrajamo smanjenju mineralizaciju kosti i posljedično osteoporozu te kardiovaskularne bolesti.
Za održavanje optimalne koncentracije estrogena najvažniji je zdravi stil života koji uključuje uravnoteženu prehranu i adekvatnu fizičku aktivnost.
Nedostatak estrogena može se nadoknaditi hormonskom nadomjesnom terapijom, pri čemu se prednost daje prirodnim estrogenima (npr. transdermalni 17β estradiol), uz pridržavanje aktualnih smjernica, medicinskih indikacija i kontraindikacija, te uz individualan pristup svakoj ženi.
Razumijevanje različitih uloga estrogena i njegovog utjecaja na cijeli organizam može pomoći u očuvanju zdravlja u različitim životnim fazama, osobito tijekom prijelaza u menopauzu.
Literatura:
- Guyton AC, Hall JE. Medicinska fiziologija udžbenik. 11. izdanje. Philadelphia: Elsevier Saunders. 2006.
- Melmed S., Polonsky SK, Reed Larsen P, Kronenberg MH. Williams Textbook of Endocrinology. 13. izdanje. Philadelphia: Elsevier Saunders. 2016.
- Whitehead S., Miell J. Clinical Endocrinology. 1. izdanje. UK: Scion. 2013.
