Sve je u redu, djeca su u redu, partner je u redu, posao je u redu, roditelji su još uvijek u redu, na koncu i vi ste u redu, ali nekako kao da ništa nije u redu. Loše ste volje, osjećate se krivom zbog toga, jer sve je u redu, i onda ste još lošije volje i tako u krug. A odgovor na pitanje iz naslova je – naravno, imamo pravo na loše raspoloženje. I to ne samo u menopauzi nego uvijek, a u menopauzi pogotovo.
Početak novog poglavlja
Menopauza je naime razdoblje u životu svake žene koje obilježava kraj reproduktivne dobi, ali i početak jednog novog, često izazovnog poglavlja. I dok se o fizičkim simptomima menopauze – poput valunga, nesanice ili vaginalne suhoće – sve više otvoreno priča (pa tako i na našem portalu), emocionalni aspekt ovog prijelaza još uvijek se često zanemaruje ili podcjenjuje (naravno ne i na našem portalu). A upravo su promjene raspoloženja, tjeskoba i potištenost za mnoge žene nevidljivi teret koji nosi menopauza.
Smanjenje razine estrogena u tijelu utječe ne samo na tjelesne funkcije, već i na kemiju mozga. Estrogen ima važnu ulogu u regulaciji serotonina i dopamina – neurotransmitera odgovornih za stabilno raspoloženje, osjećaj zadovoljstva i mentalnu ravnotežu. Kad se razina estrogena počne mijenjati, osobito u perimenopauzi, mogu se javiti simptomi poput razdražljivosti, naglih promjena raspoloženja, tjeskobe, povučenosti i osjećaja tuge.
Prema podacima North American Menopause Society, oko 20 posto žena u perimenopauzi i ranoj postmenopauzi razvije simptome kliničke depresije, dok više od 50 posto žena prijavljuje značajne promjene u emocionalnom stanju, uključujući pojačanu osjetljivost, umor i gubitak interesa za aktivnosti koje su ih prije veselile.
Loše raspoloženje u menopauzi ne dolazi samo „iznutra“. Često se poklapa s brojnim vanjskim izazovima: djeca odlaze iz kuće, roditelji stare, karijera ulazi u novu fazu, a tijelo šalje signale koje žena možda ne prepoznaje kao povezane s hormonalnim promjenama. Sve to može dodatno opteretiti emocionalno stanje i stvoriti osjećaj nesigurnosti ili gubitka kontrole.
Prepoznavanje simptoma
Ipak, važno je znati da loše raspoloženje u menopauzi nije slabost niti „faza koju treba pretrpjeti“. To je biološki i psihološki uvjetovano stanje kojem se može pristupiti s razumijevanjem, podrškom i konkretnim rješenjima. Prvi korak je prepoznavanje simptoma – umor koji ne prolazi, pad energije, problemi sa spavanjem, razdražljivost bez jasnog razloga ili osjećaj tuge koji traje danima.
U liječenju ili ublažavanju emocionalnih simptoma menopauze pomažu različiti pristupi. Neke žene imaju koristi od hormonske nadomjesne terapije (HNL), koja stabilizira razinu estrogena i tako smanjuje utjecaj na raspoloženje. Drugima više odgovaraju nefarmakološke metode, poput redovite tjelesne aktivnosti, boravka na otvorenom, tehnika opuštanja (poput joge, meditacije i disanja) te razgovora s psihologom ili terapeutom.
Posebno je važno razgovarati – s liječnikom, partnerom, prijateljicama ili stručnjacima. Otvorena komunikacija o emocijama koje prate menopauzu pomaže u razbijanju mitova i smanjenju osjećaja usamljenosti koji mnoge žene doživljavaju.
Također, istraživanja pokazuju da prehrana bogata omega-3 masnim kiselinama, vitaminom D i B-kompleksom može imati pozitivan učinak na mentalno zdravlje, dok kofein, alkohol i pretjerani unos šećera mogu dodatno pojačati nestabilnost raspoloženja.
U konačnici, menopauza nije kraj vitalnosti ni unutarnjeg mira, nego razdoblje u kojem žena ponovno uči slušati sebe. Loše raspoloženje nije znak slabosti, već poziv tijela i uma na prilagodbu i brigu o sebi. S pravom podrškom, razumijevanjem i znanjem, ovaj prijelaz može postati vrijeme jačanja, samoprihvaćanja i novog životnog balansa.
A kako su savjeti uvijek dobrodošli, evo naših devet koji vam mogu barem malo pomoći kad se osjećate bezveze, a sve je dobro.
Kretanje – prirodni poticaj za bolje raspoloženje
Tjelesna aktivnost potiče izlučivanje endorfina, hormona koji poboljšavaju raspoloženje i smanjuju osjećaj stresa. Nije potrebna intenzivna tjelovježba – već i 20 minuta šetnje na svježem zraku, lagano istezanje ili ples mogu imati pozitivan učinak.
Sunčeva svjetlost i boravak u prirodi
Boravak na otvorenom, čak i na kratko, pomaže u regulaciji serotonina – neurotransmitera povezanog s osjećajem sreće. Prirodno svjetlo i svježi zrak podižu energiju, umanjuju napetost i pomažu kod blage potištenosti.
Uživanje u malim ritualima
Topla šalica omiljenog čaja, trenutak tišine uz knjigu ili omiljenu glazbu, mirisna kupka ili miris svijeće – to su mali trenuci koji donose osjećaj ugode i vraćaju unutarnju ravnotežu.
Razgovor s bliskom osobom
Ponekad već i kratak razgovor s prijateljicom, članom obitelji ili kolegiicom može pomoći da se osjećate manje opterećeno. Dijeljenje misli i emocija nije slabost, nego oblik njege i brige za sebe.
Uradite nešto što vas opušta i ispunjava
Čitanje, kuhanje, crtanje, vrtlarenje, slušanje glazbe, uređivanje prostora – bilo koja aktivnost koja vas opušta može preusmjeriti misli i poboljšati emocionalno stanje.
Disanje i prisutnost u trenutku
Jednostavne vježbe disanja, meditacija ili nekoliko minuta svjesnog mirovanja mogu smanjiti razinu stresa i umiriti um. Isprobajte: udahnite duboko kroz nos, zadržite dah nekoliko sekundi i polako izdahnite na usta – ponovite pet puta.
Prehrana za dobro raspoloženje
Prehrana utječe i na emocionalno zdravlje. Hrana bogata omega-3 masnim kiselinama, vitaminom B, magnezijem i vitaminom D može pomoći u stabilizaciji raspoloženja. S druge strane, pretjerani unos šećera, kofeina i alkohola može pojačati osjećaj tjeskobe i razdražljivosti.
Prihvatite svoje emocije – ali ih ne zadržavajte
Loši dani su normalni i svi ih imamo. Prihvatiti da se ne osjećate dobro nije odustajanje, nego znak emocionalne zrelosti. Dajte si dozvolu za odmor, ali i otvorenost za promjenu.
Kada potražiti stručnu podršku?
Ako se osjećaji tuge, bezvoljnosti, napetosti ili bespomoćnosti produlje i počnu utjecati na svakodnevno funkcioniranje, važno je potražiti pomoć stručnjaka. Razgovor s psihologom ili psihoterapeutom može biti izuzetno koristan.
