Estrogen — taj mali, a tako moćni hormon — oblikuje gotovo sve u našem tijelu: od raspoloženja i sna do kože, kosti i srca. Ipak, kad se spomene “estrogen”, često se misli samo na njegov pad u menopauzi. No stvari su kao i obično puno složenije. Nije svaka vrsta estrogena ista, a ravnoteža između “dobrog” i “lošeg” estrogena može bitno utjecati na naše zdravlje.
Tri oblika estrogena
Naše tijelo proizvodi tri glavna oblika estrogena: estradiol (E2), estron (E1) i estriol (E3).
- Estradiol je najaktivniji i dominantan u reproduktivnim godinama.
- Estron preuzima glavnu ulogu nakon menopauze — i tu počinje zanimljiva priča.
- Estriol je blaži oblik, često povezan s trudnoćom, ali ima i zaštitnu ulogu tkiva.
Kad u menopauzi razina estradiola padne, tijelo se oslanja na estron koji se stvara u masnim stanicama. No, za razliku od “dobrog” estradiola, previše estrona može djelovati upalno i povećati rizik od određenih bolesti, uključujući debljanje oko struka, osjetljivost dojki i promjene raspoloženja. To je ono što se često naziva “loš estrogen”, iako mu nije cilj biti zao — jednostavno djeluje drugačije.
U perimenopauzi, estrogen ne pada ravnomjerno. Naprotiv — zna divljati. Jedan dan ste euforične, drugi plačljive, treći umorne kao da ste trčale maraton. U tom razdoblju može se dogoditi estrogenska dominacija, kad razine estrogena (osobito estrona) rastu, a progesteron kasni sa smirivanjem situacije.
Znanstvena istraživanja pokazala su da takva neravnoteža može dovesti do nadutosti, nesanice, nervoze, migrena i – naravno – onog famoznog “menopauzalnog trbuha”.
Dobar estrogen: saveznik kostiju, srca i kože
S druge strane, “dobar” estrogen – osobito estradiol – ima iznimno zaštitno djelovanje.
Štiti kosti od gubitka gustoće, srce od ubrzanog starenja krvnih žila i mozak od prebrzog starenja neurona. Čak utječe i na količinu serotonina, zbog čega mnoge žene u postmenopauzi primjećuju promjene raspoloženja i tugu.
Studije objavljene u časopisu The Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism pokazuju da održavanje blage razine estradiola u menopauzi može poboljšati gustoću kostiju i elastičnost kože, ali i smanjiti rizik od srčanih bolesti. No, svako hormonsko liječenje mora biti precizno individualizirano i provedeno pod nadzorom ginekologa-endokrinologa.
Hrana, tjelovježba i način života izravno utječu na to kako tijelo metabolizira estrogen.
Znanost danas jasno potvrđuje da: križasto povrće (brokula, kelj, cvjetača) pomaže jetri u razgradnji “loših” estrogena; vlakna pomažu izbacivanju viška hormona kroz probavu; omega-3 masne kiseline i antioksidansi smanjuju upalne procese povezane s estronom, a stres, ironično, potiče tijelo da proizvodi više estrona – jer kortizol i estrogen dijele isti biokemijski put.
I za kraj – ne postoji dobar ili loš estrogen sam po sebi. Postoji samo neravnoteža – kad tijelo pokušava održati sklad, a hormoni luduju.
Anita Visković
Foto: Design by Freepik
