Bez okolišanja kažimo kako se rana menopauza odnosi na trajni prestanak menstrualnih ciklusa prije 45. godine života, a kad se menopauza dogodi prije 40. godine, govorimo o prijevremenoj menopauzi. Iako nije baš toliko česta, rana menopauza ipak pogađa između 5 i 10 posto žena te može imati izraženiji utjecaj na tijelo i psihu zbog vremena u kojem se javlja – to je razdoblje u kojem sve više žena planira obitelj, razvija karijeru i ne razmišlja o „životu nakon ciklusa”.
Što uzrokuje ranu menopauzu?
U nekim slučajevima uzrok je jasan: kirurško uklanjanje jajnika, kemoterapija, radioterapija zdjelice ili genetski sindromi (npr. Turnerov sindrom). No češće se uzrok ne može precizno odrediti – tada govorimo o idiopatskoj ranoj menopauzi. Ipak, poznato je da pušenje, kronični stres, autoimune bolesti, određeni lijekovi te obiteljska povijest mogu povećati rizik.
Središnji problem rane menopauze nije samo prestanak ciklusa, nego i nagli pad estrogena, hormona koji ima zaštitnu ulogu u srcu, kostima, mozgu, koži, sluznicama i raspoloženju. Kad estrogen nestane prerano, tijelo gubi prirodnu hormonalnu podršku u godinama kada bi je još trebalo.
To potvrđuju i rezultati velikog međunarodnog istraživanja objavljenog u časopisu European Heart Journal – žene koje uđu u menopauzu prije 40. godine imaju čak 45 posto veći rizik od razvoja koronarne srčane bolesti, a zabilježena je i veća učestalost srčanog zatajivanja te poremećaja srčanog ritma poput fibrilacije atrija. Ovo je snažan podsjetnik da rana menopauza nije samo ginekološki, već i kardiološki rizik.
Koji su simptomi?
Rana menopauza može započeti vrlo suptilno: neredovitim ciklusima, suhoćom rodnice, promjenama raspoloženja ili valunzima. No s vremenom, bez podrške, mogu se pojaviti i ozbiljnije posljedice: osteoporoza, povećani rizik od srčanožilnih bolesti, pad libida, smanjena kognitivna funkcija i depresivne epizode.
Osim fizičkih simptoma, ne treba podcijeniti emocionalni aspekt. Mnoge žene osjećaju tugu zbog naglog završetka plodnosti, osobito ako još nisu imale djecu. Svojim je iskustvom to javno potvrdila i glumica Naomi Watts, koja je u menopauzu ušla već s 36 godina: „Imala sam valunge, migrene, noćna znojenja i osjećala sam da gubim kontrolu. Nigdje nisam mogla pronaći podršku – sve je bilo obavijeno tišinom i nelagodom.“
Watts je godinama kasnije postala zagovornica otvorenog razgovora o menopauzi, želeći ženama olakšati ono što je sama proživjela – iznenadnu, emocionalno zahtjevnu tranziciju usred punog životnog zamaha.
Kako se nositi s ranom menopauzom?
- Hormonska nadomjesna terapija (HNL)
HNL je u većini slučajeva preporučena prva linija terapije kod rane menopauze. Cilj joj nije samo ublažavanje simptoma, nego i prevencija dugoročnih posljedica manjka estrogena. Za žene mlađe od 45 godina bez kontraindikacija, koristi HNL-a višestruko nadilaze rizike. Terapija se najčešće provodi do dobi prirodne menopauze (oko 51. godine), kada se procjenjuje daljnja potreba. - Njega kostiju i srca
Uvođenje prehrane bogate kalcijem i vitaminom D, redovita tjelovježba s opterećenjem (npr. hodanje, vježbe snage), izbjegavanje pušenja i kontrola krvnog tlaka ključni su elementi očuvanja zdravlja kostiju i kardiovaskularnog sustava – osobito uzimajući u obzir rezultate istraživanja o riziku srčanih bolesti. - Emocionalna podrška
Psihološko savjetovanje, grupe podrške ili terapija mogu pomoći ženama da prorade emocionalni gubitak, strahove i neizvjesnosti koje rana menopauza nosi. Važno je da ne budete same s pitanjima i osjećajima – postoje načini da se ovo iskustvo integrira u život s poštovanjem i razumijevanjem. - Plodnost i obiteljski planovi
Ako je žena koja prolazi kroz ranu menopauzu u fazi života kada planira djecu, važno je pravovremeno konzultirati stručnjake za reproduktivnu medicinu. U određenim slučajevima moguće su opcije poput pohrane jajnih stanica (ako je rana dijagnoza), donacija jajnih stanica ili IVF postupaka. - Svakodnevna njega i prilagodbe
Zbog suhoće kože i sluznica, mogu biti potrebni vaginalni ovlaživači, intimne kreme na bazi hijalurona, kao i prilagodba kozmetike i prehrane. Osim toga, redovit san, balansirani obroci i mentalna higijena doprinose ukupnom osjećaju stabilnosti.
Naravno, ponovno napomena – posjet liječnici ili liječniku je najvažniji.
Jelena Drakulić
