Žene bilježe značajan pad prihoda u godinama nakon dijagnoze menopauze, pri čemu sve veći broj njih prestaje raditi ili prelazi na smanjeni broj radnih sati, pokazuje novo istraživanje Sveučilišnog koledža u Londonu (UCL), objavljeno u suradnji s Institutom za fiskalne studije.
Ekonomisti sa sveučilišta UCL, Sveučilišta u Bergenu, Stanforda i Delawarea izračunali su da žene prosječno dožive pad prihoda od 4,3 posto u četiri godine nakon što im je dijagnosticirana menopauza, pri čemu se gubici povećavaju na 10 posto do četvrte godine.
Taj pad od 10 posto otprilike je polovica tzv. kazne majčinstva, jer žene koje postaju majke prosječno bilježe gubitak prihoda od 23 posto.
Istraživači su analizirali podatke iz Švedske i Norveške, uključujući medicinske zapise koji su sadržavali točan datum prve dijagnoze menopauze. Kako bi razlikovali učinke same menopauze od prirodnih posljedica starenja, usporedili su žene koje su dijagnozu dobile ranije s onima koje su je dobile kasnije.
Glavna analizirana skupina obuhvaćala je žene rođene između 1961. i 1968. godine, koje su dijagnozu menopauze dobile u dobi između 45 i 55 godina.
Pad prihoda, pokazalo je istraživanje, prvenstveno proizlazi iz smanjene vjerojatnosti zaposlenja i manjeg broja ugovorenih radnih sati. Uz to, u četiri godine nakon dijagnoze vjerojatnost primanja invalidske naknade raste za 4,8 posto, što upućuje na to da simptomi menopauze značajno utječu na radnu sposobnost žena.
Zbog toga istraživači pozivaju na bolju dostupnost informacija o menopauzi i kvalitetniji pristup zdravstvenoj skrbi za žene koje prolaze kroz ovu životnu fazu.
Profesorica Gabriella Conti (UCL, Odsjek za ekonomiju), glavna autorica studije, izjavila je: “Sve žene prolaze kroz menopauzu, no svaka je u tome jedinstvena. U našem istraživanju fokusirali smo se na žene s medicinski potvrđenom dijagnozom, što znači da su vjerojatno imale izraženije simptome od opće populacije. Naši rezultati pokazuju kako se negativni učinci menopauze mogu znatno razlikovati među ženama.”
Zanimljivo je da se pad prihoda i radnih sati bilježi uglavnom kod žena bez sveučilišne diplome, dok su visokoobrazovane žene bile pošteđene takvog ekonomskog učinka.
Profesorica Conti pojašnjava: “Visokoobrazovane žene u prosjeku su bolje informirane o simptomima menopauze i mogućnostima liječenja, što im omogućuje da se lakše prilagode i ostanu na tržištu rada. Naši rezultati sugeriraju da su bolja informiranost i dostupna zdravstvena skrb ključni za uklanjanje tzv. kazne menopauze i za stvaranje radnih okruženja koja bolje podržavaju žene u prijelaznom razdoblju.”
Studija je također otkrila da su neka radna mjesta „prijateljskija prema menopauzi“ od drugih. Žene zaposlene u manjim i privatnim tvrtkama bilježile su veći pad prihoda u odnosu na one koje rade u većim ili javnim institucijama.
Analiziran je i utjecaj dijagnoze menopauze na korištenje zdravstvene skrbi. Za razliku od dugoročnog utjecaja na prihode, dijagnoza menopauze uzrokovala je kratkotrajan, ali nagli porast posjeta liječnicima opće prakse i specijalistima, nakon čega je uslijedilo dugotrajno povećanje upotrebe lijekova.
Podaci pokazuju porast primjene hormonske nadomjesne terapije (HNL), ali i povećanje upotrebe antidepresiva za 5,1 posto nakon dijagnoze menopauze, što ukazuje na učestale emocionalne i psihičke simptome u ovom razdoblju.
Istraživači su ispitali i utjecaj javne svijesti na kvalitetu menopauzalne skrbi, koristeći primjer popularne švedske televizijske emisije Klimakteriet: Det ska hända dig med (Menopauza: i tebi će se dogoditi). Nakon emitiranja emisije, zabilježen je nagli porast dijagnoza i propisivanja HNL-a, što se pripisuje povećanom interesu pacijentica i većoj osviještenosti liječnika. Nalazi pokazuju da javna edukacija može imati trajan pozitivan učinak na zdravstvenu skrb, osobito kod žena s nižim stupnjem obrazovanja.
Profesorica Rita Ginja (Sveučilište u Bergenu), koautorica studije, komentirala je: “Iznenadilo nas je koliko malo istraživanja postoji o ekonomskim posljedicama menopauze, iako je riječ o iskustvu kroz koje prolazi više od polovice svjetske populacije. Nadamo se da će naš rad doprinijeti boljem razumijevanju utjecaja menopauze na karijere i ekonomsku sigurnost žena.”
Profesorica Conti zaključuje: “Kako društva stare, a gospodarstva se oslanjaju na produljenje radnog vijeka, kreatori politika moraju prepoznati sve čimbenike koji žene tjeraju iz područja rada. Naše istraživanje jasno pokazuje da je menopauza jedan od tih čimbenika.”
Preuzeto s www.eurekalert.org
