Godinama osjećate bol, kronični umor, probavne smetnje, hormonalne oscilacije ili osjećaj da „nešto nije u redu“. Idete liječniku – možda i više puta – i svaki put čujete nešto od ovoga: Svi nalazi su u redu; To vam je samo stres; To vam je normalno u vašim godinama; Previše čitate po internetu…slobodno nastavite niz, jer sve smo to doživjele, zar ne?
A upravo to je medicinski gaslighting koji mnoge žene, osobito u perimenopauzi, menopauzi i starijoj dobi doživljavaju – oblik komunikacije i pristupa u zdravstvenom sustavu koji dovodi u pitanje stvarnost njihovih simptoma.
Naravno, to nije službena dijagnoza, već sve češće korišten termin za opis situacija kada zdravstveni djelatnici umanjuju, ignoriraju ili pogrešno tumače simptome pacijenta – najčešće žene. Ovaj fenomen može biti suptilan: ton u glasu, preusmjeravanje razgovora na psihičke tegobe, brzo odbacivanje mogućih uzroka bez temeljite dijagnostike. A posljedice mogu biti ozbiljne – i fizički i psihički.
Zašto su žene, osobito starije, izloženije gaslightingu?
Zdravstvena znanost se temelji na muškim tijelima
Više desetljeća kliničkih ispitivanja obuhvaćalo je uglavnom muškarce, dok su žene bile sustavno isključivane iz istraživanja zbog hormonalne „nestabilnosti“. To znači da simptomi kod žena – osobito atipični ili nedefinirani – često ne nailaze na prepoznavanje jer se „ne uklapaju“ u standardni model bolesti.
Seksistički obrasci komunikacije u medicini
Brojna istraživanja potvrđuju da liječnici češće interpretiraju ženske tegobe kao emocionalne, dok muške doživljavaju kao fiziološke. Srčani udar kod žene, primjerice, često ne prati snažna bol u prsima nego umor, mučnina i tjeskoba – što se često pogrešno tumači kao „napad panike“.
Normalizacija simptoma povezivanih s menopauzom
Noćno znojenje, nesanica, tjeskoba, bol u zglobovima, palpitacije, problemi s koncentracijom – sve su to simptomi koji mogu biti povezani s hormonskim promjenama, ali i s nizom drugih stanja. Međutim, ženama u menopauzi često se automatski pripisuje da je „to sve normalno“ i ne istražuju se drugi mogući uzroci.
Ageizam: diskriminacija temeljem dobi
U društvu koje glorificira mladost, žene starije od 50 godina često su nevidljive – ne samo u medijima, nego i u ordinacijama. Njihove tegobe se doživljavaju kao dio „starenja“, a ne kao problemi koji zaslužuju dijagnostičku pažnju i terapiju.
Iskustva žena koje su proživjele medicinski gaslighting
Ana, 54 godine: “Tri godine sam imala bolne i nepravilne menstruacije, osjećala sam se iscrpljeno, imala sam nesanicu i probavne smetnje. Sve su to liječnici pripisivali ‘perimenopauzi’. Na kraju mi je otkriven miom veličine šake.”
Milena, 61 godina: “Kad sam počela osjećati zatezanje u prsima, rekla sam liječniku. Rekao je da je to ‘anksioznost’. Dva tjedna kasnije završila sam na hitnoj – bio je to srčani udar.”
Jasna, 58 godina: “Svi su mi govorili da sam iscrpljena od stresa i menopauze. Na kraju sam sama inzistirala na dodatnim pretragama – ispostavilo se da imam Hashimoto.”
Što možete učiniti ako sumnjate da ste žrtva medicinskog gaslightinga?
Vjerujte svom tijelu
Vi najbolje znate kako se osjećate. Ako vam tijelo šalje signale, nemojte ih ignorirati – čak i ako vam netko u bijelom mantilu kaže da je „sve u redu“.
Vodite bilješke
Zapišite simptome: kada se javljaju, koliko traju, što ih pojačava ili ublažava. Nosite sa sobom bilježnicu na pregled – i ne bojte se čitati s papira.
Postavljajte pitanja
Nemojte se bojati pitati: „Zašto mislite da je to stres?“, „Koje ste dijagnoze isključili?“, „Koje su sljedeće mogućnosti ako se simptomi nastave?“
Tražite drugo mišljenje
Ako osjetite da vas netko ne sluša ili banalizira vaše iskustvo, imate potpuno pravo potražiti drugog liječnika. To nije uvreda – to je briga o vlastitom zdravlju.
Uključite podršku
Povedite partnera, prijateljicu ili kćer na pregled ako osjećate da će vam pomoći da budete jasniji i odlučniji. Dvoje ljudi lakše primjećuju detalje – i teže ih je ignorirati.
Vrijeme je da vratimo povjerenje u sebe
Kada žena kaže: „Ne osjećam se dobro“ – to treba shvatiti ozbiljno. Bez umanjivanja i bez predrasuda. Medicinski sustav mora se mijenjati, ali dotad je važno da svaka od nas zauzme stav i kaže: Moje tijelo zaslužuje pažnju, moji simptomi nisu pretjerivanje, moje zdravlje je važno – bez obzira na godine.
