Menopauza. Riječ koja se izgovara tiho, gotovo sramežljivo, a nosi promjene koje su sve samo ne tihe. I dok se govori o valunzima, nesanici i promjenama raspoloženja, jedan ozbiljan simptom često prođe neprimijećen – sve dok ne postane problem. Visoki krvni tlak.
Povezanost menopauze i visokog tlaka
Nije rijetkost da žene u godinama nakon menopauze prvi put u životu čuju rečenicu: “Tlak vam je povišen.” Iako se dugo smatralo da je to samo prirodan dio starenja, znanost je počela postavljati važno pitanje: Ima li menopauza veze s porastom krvnog tlaka kod žena? Odgovor postaje sve jasniji, odnosno nejasniji – i da i ne.
Estrogen, taj tihi saveznik ženinog tijela, ima niz uloga koje sežu daleko izvan reproduktivnog sustava. On pomaže u održavanju elastičnosti krvnih žila, štiti srce od upala i pomaže tijelu da kontrolira krvni tlak na način koji se ne vidi, ali se itekako osjeti. S padom estrogena u menopauzi, nestaje i ta zaštitna mreža.
Najnovije studije pokazuju da više od 60 posto žena nakon menopauze razvije povišeni krvni tlak, dok je u muškaraca iste dobi ta brojka značajno niža. Štoviše, znanstvenici sa Sveučilišta Monash nedavno su potvrdili da estrogen štiti žensko srce kroz određene proteine koji nestaju s ulaskom u menopauzu. Njihov pad doslovno otvara vrata hipertenziji – tihoj, podmukloj, ali iznimno opasnoj.
Neke žene osjećaju umor, zujanje u ušima, zategnutost u glavi – ali ne povezuju to s tlakom. Druge nemaju nikakve simptome. Upravo zato se visoki tlak zove tihi ubojica. A kod žena u menopauzi, još je tiši.
Presudni igrači
Ipak, valja reći i ovo: menopauza sama po sebi ne mora uzrokovati visoki tlak. Ona mijenja teren. Stvara uvjete. Ali način života, genetika, prehrana, razina stresa – oni su igrači koji odlučuju. I tu žena ima moć. Prehrana s manje soli, više kretanja, dovoljno sna, manje kofeina, više nježnosti prema vlastitom tijelu – sve to čini razliku.
Zanimljivo je da znanstvenici sve više upozoravaju i na razliku među vrstama hormonske terapije. Dok oralni estrogeni (koji prolaze kroz jetru) mogu povisiti krvni tlak, transdermalni – poput flastera i gelova – pokazuju znatno manji utjecaj. Drugim riječima, ni hormonska terapija više nije tabu – ako se pravilno odabere, može pomoći, a ne odmoći.
Možda najvažnija spoznaja u svemu ovome jest – da žena nakon 50. ne smije biti prepuštena tišini. Ni tišini simptoma, ni tišini neznanja, ni tišini očekivanja da “je to normalno”. Jer nije normalno živjeti s glavoboljama, umorom, pritiskom u prsima i misliti da je to samo menopauza.
Prehrana kao saveznik
Znanstvena istraživanja potvrđuju da određene prehrambene navike mogu imati gotovo jednako jak učinak kao i blagi lijekovi. U tom smislu, najčešće se spominje tzv. DASH dijeta (engl. Dietary Approaches to Stop Hypertension) – prehrambeni obrazac posebno osmišljen za snižavanje krvnog tlaka.
Ona se ne temelji na restrikcijama, već na ravnoteži:
- Više svježeg povrća i voća, zbog prirodno prisutnog kalija, koji pomaže u izbacivanju viška natrija i smanjuje napetost u krvnim žilama. Banane, avokado, rajčica, špinat – sve su to namirnice koje nježno spuštaju tlak.
- Cjelovite žitarice, poput zobi, ječma i integralne riže, snižavaju krvni tlak održavanjem stabilne razine šećera i smanjenjem inzulinske rezistencije, koja u postmenopauzi postaje učestalija.
- Omega-3 masne kiseline, iz plave ribe (sardine, skuša, losos), ali i lanenih i chia sjemenki, pomažu u smanjenju upala i potiču elastičnost arterija.
- Mahunarke (leća, slanutak, grah) odličan su izvor vlakana i proteina, bez zasićenih masti koje često prate meso.
- Umjesto soli, preporučuje se korištenje začina poput kurkume, češnjaka, origana i bosiljka – koji ne samo da oplemenjuju okus, već i prirodno snižavaju tlak.
- I ne zaboravimo magnezij, koji opušta stijenke krvnih žila – nalazi se u tamnoj čokoladi (s barem 70 posto kakaa), orašastim plodovima i zelenom lisnatom povrću.
S druge strane, važan je i umjeren unos:
- Sol, naravno, ostaje glavna točka opreza. Ne mora biti potpuno izbačena, ali valja čitati deklaracije i birati svježu hranu umjesto industrijski obrađene.
- Kofein i alkohol u većim količinama mogu povisiti tlak, osobito ako su povezani s lošim snom ili stresom.
- Zasićene masti, naročito iz pržene hrane i suhomesnatih proizvoda, dodatno opterećuju srce koje se već nosi s hormonalnim promjenama.
Ravnoteža, a ne zabrane
Najvažnija poruka? Nema potrebe za strogim dijetama. Ovo nije utrka, već povratak ravnoteži. Prehrana ne bi trebala biti izvor stresa, već blagi saveznik u razdoblju kada tijelo traži stabilnost. Male promjene, dosljedno ponavljane, imaju moćne učinke.
A visoki tlak, ako se prepozna na vrijeme, ne mora biti prijetnja. Može biti prilika – da se žena posveti sebi s nježnošću koju godinama često štedi za druge.
Jelena Drakulić
