Sve će se žene složiti da je menopauza u Hrvatskoj još uvijek svojevrsni tabu i tema o kojoj se premalo govori. Iako je riječ o prirodnoj ženskoj transformaciji koja sa sobom nosi brojne promjene, poteškoće i izazove te je usko vezana uza zdravstveni, društveni ekonomski aspekt, sustav po pitanju edukacije, podizanja svijesti i donošenja smjernica vezanih uz menopauzu radi zanemarivo malo ili praktički ništa. U Hrvatskoj se, najjednostavnije rečeno, aktivnosti vezane uz menopauzu odvijaju isključivo zahvaljujući udrugama civilnog društva i njihovom nesebičnom angažmanu. Nažalost, sustav to ne prati.
HZJZ se ne bavi menopauzom
Pripremajući ovu temu krenuli smo od naše krovne institucije javnog zdravstva, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. No na upit o akcijama i edukacijama vezanim uz menopauzalno zdravlje kratko su nam odgovorili da se HZJZ ne bavi menopauzom. Zanimljivo, to više što su nam u Ministarstvu zdravstva nedavno rekli da ministarstvo “kroz suradnju sa zdravstvenim ustanovama, stručnim društvima, Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i drugim dionicima zdravstvenog sustava kontinuirano promiče zdravstveno opismenjavanje i dostupnost stručnih informacija vezanih uz zdravlje žena”. Na naš dodatni upit o kakvim je konkretno akcijama riječ nikad nisu odgovorili. Pa suprotno nezainteresiranom sustavu sreća je da postoji nekoliko udruga u kojima se žene iznimno trude podizati svijest o menopauzi. Jedna od takvih je riječka Udruga Srce za nju koja je osnovana radi svih žena, a prvenstveno radi onih koje se suočavaju s kroničnim i životno ugrožavajućim bolestima. Prošle godine organizirali su panel “Menopauza bez tabua”, javnozdravstveni projekt u cilju otvorenog razgovora o menopauzi kao prirodnoj fazi u životu žene.
“Panel je nastao iz potrebe da se prekine šutnja o menopauzi te da se ženama osigura siguran prostor za postavljanje pitanja i dobivanje stručnih odgovora. Zašto je menopauza tabu? Zato što se starenje žene prečesto doživljava kao nešto o čemu se ne govori, njezini se simptomi umanjuju ili normaliziraju, a pitanja koja snažno utječu na zdravlje, odnose, posao i kvalitetu života ostaju u tišini.
Željele smo mijenjati percepciju menopauze od teme o kojoj se govori tiho i s nelagodom prema temi o kojoj se govori informirano, otvoreno, bez srama i uz podršku zdravstvenih stručnjaka – kaže nam Katarina Kukolj, predsjednica Udruge srce za nju.
Katarina Kukolj
Pomaknule smo granicu šutnje
Upravo civilno društvo, smatra Katarina, ima važnu ulogu u otvaranju pitanja koja su dugo bila zanemarena i u poticanju promjena koje ženama omogućuju kvalitetniji i dostojanstveniji život.
Stoga su članice udruge na eno-gastro festivalu Wine Ri, među mnoštvom posjetitelja gdje se ne očekuje takva tema, otvorile prostor za razgovor sa zdravstvenim stručnjacima i publikom. Željele su pokazati da menopauza nije privatni problem žene, nego tema o kojoj treba informirati cijelo društvo.
“Pomaknule smo granicu šutnje i otvorile temu koja je dugo bila iza zatvorenih vrata. A onda je krenula lavina žena koje žele znati, pitati, razgovarati i više ne pristajati na šutnju. Nakon velikog odaziva i interesa žena za temu menopauze, panel smo ponovile u KBC-u Rijeka na Klinici za ginekologiju i porodništvo u suradnji s dr. med. Gabrijelom Sopta-Primorac, specijalisticom ginekologije i opstetricije i subspecijalisticom ginekološke onkologije. Cilj je ženama omogućiti neposredan pristup relevantnim stručnim informacijama te otvoren razgovor sa zdravstvenim djelatnicima koji su sudjelovali na panelu, poput ginekologa, psihologa i nutricionista, kako bi na jednom mjestu dobile stručne odgovore. Temu menopauze nastavit ćemo sustavno otvarati i izvan pojedinačnih panela. Želimo povezivati žene, zdravstvene stručnjake, institucije i zajednicu, osiguravati kvalitetne i razumljive informacije te poticati razgovor o menopauzi bez srama i stigme – nastavlja Katarina Kukolj.
Dodaje pritom kako u udruzi žele da menopauza postane vidljiva tema zdravlja žene, o kojoj se govori stručno i otvoreno u zdravstvenom sustavu, na radnom mjestu i u društvu. S KBC-om Rijeka, kaže, imaju dugoročnu suradnju na svim važnim temama, pa tako i vezano za menopauzu te zdravlje žena u cjelini.
Edukacija je potrebna na svim razinama
“KBC Rijeka otvoren je prema civilnom društvu i važan nam je institucionalni partner s kojim ćemo nastaviti graditi suradnju koja će biti korisna za sve uključene. Kao udruga smatramo da u Hrvatskoj još uvijek nema dovoljno kontinuiranih i dostupnih javnozdravstvenih akcija posvećenih menopauzi i zdravlju žena. Postoje vrijedne pojedinačne inicijative, ali one nisu dovoljno sustavne, vidljive ni dostupne ženama u svim dijelovima zemlje. Smatramo da je edukacija potrebna na svim razinama, od žena i njihovih obitelji, do poslodavaca, obrazovnih ustanova i javnosti u cjelini.
Trebamo više raditi na razmjeni znanja, osvijestiti važnost teme menopauze kao temu zdravlja žene i o menopauzi govoriti otvoreno, bez tabua i stigme – zaključuje Katarina Kukolj.
I zagrebačka Udruga Nismo same, koja okuplja žene oboljele od raka dojke, veliku pažnju u svom radu posvećuje edukaciji žena, u čemu aktivno sudjeluju brojni priznati stručnjaci. Tako su do sada organizirali već dva simpozija pod nazivom “Sex(i)dijagnoza” na kojima se govorilo o intimnosti, seksualnosti i životu nakon dijagnoze raka, a dio predavanja bio je posvećen i menopauzi. U tom je kontekstu snagu ženama dao i izv. prof. dr. sc. Ivan Fistonić, prim. dr. med., specijalist ginekologije i opstetricije, subspecijalist humane reprodukcije, koji je tada rekao da menopauza nije točka, već zarez iza kojeg će žene nastaviti živjeti i uživati u životu.
Simpozij Prisilna menopauza
Udruga Nismo same priprema treći simpozij pod nazivom “Prisilna menopauza”, koji će se održati u Zagrebu 21. listopada. Kao i na prva dva sudjelovat će izvrsni predavači i panelisti. Kako navode u udruzi u najavi simpozija, prisilna menopauza nakon onkološkog liječenja često sa sobom donosi brojne fizičke i emocionalne promjene, ali i mnoštvo neodgovorenih pitanja. Inače, prisilna menopauza je stanje potpunog prestanka rada jajnika koje nastupa naglo, za razliku od prirodne menopauze koja se razvija godinama, a u njegovoj podlozi je nekakav medicinski zahvat ili terapija, poput onkološkog liječenja.
“Iznimno je važno educirati žene o tome što se događa s njihovim tijelom u menopauzi. Posebice kada ste vi danas žena koja nema nikakvih simptoma, a onda se u svega nekoliko mjeseci nakon dijagnoze sve promijeni. Osobno sam to doživjela, a da me nitko nije upozorio što me čeka. Zato smo mi u Nismo same pokrenule projekt namjerno provokativnog naziva “Sex(i)dijagnoza” kako bismo otvoreno progovorili o temama koje su kod nas još uvijek veliki tabu. Cilj simpozija je osnažiti onkološke pacijentice i pokazati da rak ne smije biti kraj ženske intimnosti i identiteta. Takvi razgovori iznimno su važni i za liječnike koji su nam otvoreno priznali da ni oni nisu dovoljno educirani po tom pitanju. Međutim, ne može se očekivati da udruge same odrade posao. I sustav mora preuzeti svoj dio odgovornosti, educirati zdravstvene djelatnike i ženama osigurati dostupne i kvalitetne informacije. Svaka žena zaslužuje proći kroz menopauzu informirana, podržana i bez osjećaja da je sama – kaže nam Ivana Kalogjera, predsjednica Udruge Nismo same.
Ivana Kalogjera
Menopauza je pitanje radne kulture i društvene odgovornosti
A pitanje menopauze prepoznaju i u udruzi FEMMED – Klub žena u zdravstvu. Riječ je o udruzi namijenjenoj ženama koje djeluju u području zdravstva – doktoricama dentalne i estetske medicine, liječnicama ostalih grana medicine, farmaceutkinjama, medicinskim sestrama, studenticama zdravstvenih studija te drugim stručnjakinjama, menadžericama i poduzetnicama u povezanim područjima. U razgovoru za naš portal predsjednica Sanela Drobnjak rekla je da je FEMMED – Klub žena u zdravstvu relativno mlada udruga koja je s aktivnim programom započela nedavno, zbog čega do sada još nisu organizirali zasebno predavanje ili radionicu posvećenu menopauzi. Međutim, ova je tema svakako među onima kojima se žele baviti.
U FEMMED-u posebno važnim smatraju pitanje položaja žena u radnom okruženju tijekom menopauzalne tranzicije.
Žene se, kažu, još uvijek nerijetko susreću s nedostatkom razumijevanja, a istodobno im je često neugodno o svojim simptomima otvoreno razgovarati s kolegama ili poslodavcima. Upravo zato u FEMMED-u smatraju da menopauza nije samo privatno i zdravstveno pitanje žene, nego i pitanje radne kulture i društvene odgovornosti.
“S obzirom na to da FEMMED okuplja prvenstveno žene koje rade u zdravstvu, smatramo da imamo i dodatnu odgovornost otvarati upravo ovakve teme. Želimo stvarati prostor u kojem će žene moći otvoreno razgovarati o zdravlju, poslu i izazovima različitih životnih razdoblja, bez stigme i nelagode. Zato nam je posebno drago što i portal Pričaj mi o tome svojim sadržajem doprinosi većoj informiranosti žena i otvaranju razgovora o menopauzi – poručuje Sanela Drobnjak.
Tina Pranić (lijevo) i Sanela Drobnjak (desno)
Za kraj i mi zahvaljujemo udruzi FEMMED na prepoznavanju rada našeg portala, kao i svim ostalim ženama koje kroz udruge ulažu velike napore da poboljšaju informiranost i ruše tabue o menopauzi. No jednako tako moramo ukazati na činjenicu da se sustav pod hitno treba probuditi po tom pitanju, jer da nema udruga, privatnih inicijativa i medijskih portala, menopauza bi i dalje bila nešto o čemu se govori (pre)tiho.
Jasmina Sarić Čedić
Ovaj sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
