Znate li što je zapravo migrena? Da ne lutamo od glavobolje do migrene, evo točne definicije: migrena je kronični neurološki poremećaj karakteriziran epizodama jake, obično pulsirajuće glavobolje, koja najčešće zahvaća jednu stranu glave i traje 4 do 72 sata. Često je prate mučnina, povraćanje te izražena osjetljivost na svjetlost, zvuk i mirise, što značajno ograničava svakodnevno funkcioniranje. Procjenjuje se da se čak kod 30 posto žena upravo u perimenopauzi i menopauzi migrene počinju pojavljivati češće, intenzivnije ili – paradoksalno – prvi put u životu
Hormonske oscilacije kao okidač
U reproduktivnoj dobi migrene su često povezane s menstrualnim ciklusom, osobito s padom estrogena neposredno prije menstruacije. No u perimenopauzi taj pad više nije predvidiv. Razina estrogena oscilira – ponekad naglo, ponekad neujednačeno – i upravo ta nestabilnost može pojačati učestalost i težinu migrena.
Istraživanja pokazuju da žene s tzv. menstrualnom migrenom često u perimenopauzi doživljavaju pogoršanje simptoma. Razlog nije samo u samoj količini hormona, nego u brzini njihovih promjena. Mozak je izuzetno osjetljiv na te fluktuacije, osobito u dijelu koji regulira bol, raspoloženje i krvne žile.
Zanimljivo je da se kod nekih žena nakon ulaska u stabilnu menopauzu migrene smanjuju ili čak nestaju. Kada hormoni prestanu oscilirati, tijelo se ponovno “smiruje”. No put do te faze često je obilježen razdobljem pojačanih tegoba.
Nije samo estrogen
Migrena nije samo “glavobolja”. Riječ je o neurološkom poremećaju u kojem sudjeluju neurotransmiteri poput serotonina, promjene u krvnim žilama i povećana osjetljivost živčanog sustava.
U menopauzi se toj slici pridružuju i drugi čimbenici: poremećaji sna, koji su česti zbog noćnog znojenja i valunga povećana razina stresa i anksioznosti promjene u metabolizmu i razini šećera u krvi dehidracija i promjene u prehrambenim navikama Sve to može dodatno sniziti prag za pojavu migrene.
U kliničkim promatranjima sve se češće spominje povezanost između valunga i migrena. Iako se radi o različitim mehanizmima, zajednički nazivnik je termoregulacija i funkcija hipotalamusa – dijela mozga koji regulira tjelesnu temperaturu i hormone.
Kod nekih žena migrena se javlja neposredno prije ili nakon valunga, što sugerira da nagle promjene u tjelesnoj temperaturi i krvnim žilama mogu djelovati kao okidač. Ova povezanost još se istražuje, ali je u praksi sve prepoznatljivija.
Može li se migrena u ovom razdoblju ublažiti?
Iako ne postoji univerzalno rješenje, pristup migreni u perimenopauzi i menopauzi danas je znatno sofisticiraniji nego prije desetak godina. Liječenje se ne temelji samo na ublažavanju boli, nego na razumijevanju uzroka.
Nekim ženama pomaže hormonska terapija, ali isključivo uz pažljivo odabrane indikacije i pod liječničkim nadzorom. Kod drugih se bolji rezultati postižu promjenama životnog stila: stabilizacijom sna, redovitom prehranom, smanjenjem unosa alkohola i kofeina te tehnikama upravljanja stresom.
U novijim studijama spominje se i važnost magnezija, vitamina D te određenih biljnih spojeva koji mogu utjecati na regulaciju živčanog sustava. Međutim, njihova primjena treba biti individualizirana i stručno vođena.
Važno je razlikovati klasičnu migrenu od drugih vrsta glavobolja, ali i isključiti ozbiljnije uzroke. Dobra dijagnostika često je pola rješenja, jer omogućuje ciljani pristup liječenju.
Mia Dobrić
Ako vam je ovaj tekst pomogao, slobodno ga podijelite.
