Žene su sve više osviještene o promjenama u tijelu dok prolaze kroz hormonalnu tranziciju od perimenopauze do menopauze. Fluktuacije razine hormona potiču šarolike simptome i konačno završavaju niskom proizvodnjom estrogena.
Menopauzalni mišićno‑koštani sindrom – skrivene tegobe mnogih žena
Tipični simptomi poput valunga, noćnog znojenja i nesanice su većini poznati. Međutim, naš sustav za kretanje isto je pod utjecajem hormonalnih promjena. Nedavno je uveden novi sindrom u medicinsku terminologiju koji objedinjuje mišićno-koštane tegobe žena u tranziciji iz perimenopauze u poslijemenopauzalni period. Zahvaća dvije trećine žena, od kojih je jedna četvrtina posljedično ograničena u aktivnostima svakodnevnog života. Menopauzalni mišićno-koštani sindrom (eng. musculoskeletal syndrome of menopause) povezan je s padom razine estrogena i prezentira se u ciljanim tkivima na koje djeluje ovaj hormon. Uključuje generalizirane, migrirajuće bolove u mišićima, tetivama, zglobovima, gubitak mišićne mase i snage, povećan rizik za ozljede tetiva i ligamenata, tegobe s ramenom – adhezivni kapsulitis (eng. frozen shoulder), pojačanu degradaciju hrskavice i pogoršanje osteoartritisa, te gubitak koštane gustoće s povećanim rizikom za prijelom. Prvih 5–7 godina nakon menopauze najkritičnije je razdoblje — žene mogu izgubiti do 20 posto koštane mase. Gubitak mišićne mase i povećanje visceralnog masnog tkiva dodatno smanjuju mobilnost i povećavaju rizik od padova, koji su glavni okidač za prijelome.
Osteoporoza – tihi pratitelj menopauze
Osteoporoza nastaje postupnim gubitkom koštane gustoće i mase, zbog čega kosti postaju krhke i sklone prijelomima. Najčešće zahvaća kralješke, palčanu kost, kuk i rame. Nerijetko se otkrije tek kada se dogodi prvi prijelom — ponekad i pri sasvim banalnim pokretima poput podizanja predmeta, naglog okreta, pa čak i kod kihanja.
Kako si pomoći? Dijagnostika, prevencija i liječenje
Preporučuje se napraviti denzitometriju (DXA) najkasnije pet godina nakon nastupa menopauze, a ranije u slučaju osteoporotskog prijeloma, obiteljske sklonosti osteoporozi, izostanka hormonske nadomjesne terapije ili prisutnosti drugih rizičnih čimbenika. Pregled mjeri mineralnu gustoću kostiju i procjenjuje rizik od prijeloma. Rezultat mjerenja može biti uredna mineralna gustoća kosti, osteopenija – smanjenje mineralizacije kosti, stadij koji prethodi osteoporozi i sama osteoporoza.
Prevencija osteoporoze počinje zdravim životnim navikama. Za početak, povećati ukupno dnevno kretanje (šetnja jača i čuva koštanu gustoću), trening s opterećenjem ili vježbe snage iznimno su učinkoviti jer potiču izgradnju koštanog tkiva, te vježbe balansa, koordinacije i jačanja koštane gustoće (doskoci, isprekidano brzo/sporo hodanje i slično). Važno je održavati uravnoteženu prehranu bogatu proteinima, paziti na unos kalcija i vitamina D kroz prehranu te izbjegavati pušenje i pretjeranu konzumaciju alkohola.
Hormonska nadomjesna terapija pokazala se učinkovitom u očuvanju koštane mase u postmenopauzalnom razdoblju, osobito ako se uvede u optimalnom terapijskom prozoru. Osim što ublažava neugodne simptome menopauze, hormonska terapija smanjuje rizik od razvoja osteoporoze.
Kada se osteoporoza već razvije, liječenje uključuje kombinaciju promjena životnog stila i terapije lijekovima koje određuje liječnik na temelju dobi, denzitometrijskog nalaza i ukupnog rizika od prijeloma. Današnji terapijski pristup omogućuje očuvanje koštane mase i poticanje stvaranja nove kosti te smanjenje rizika od prijeloma. Zbog toga je važno na vrijeme postaviti dijagnozu, redovito provoditi kontrole i otvoreno razgovarati s liječnikom o tome koja terapija najbolje odgovara individualnim potrebama svake žene.
doc.dr.sc. Vedrana Mužić Radović, dr.med., SFBPRM, specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije
Ako vam je ovaj tekst pomogao, slobodno ga podijelite.
