Moždana magla – ono kad vam misli odlutaju usred rečenice, kad stojite pred frižiderom i nemate pojma zašto ste ga otvorile ili kad tražite naočale, a one su na glavi – čest je suputnik u perimenopauzi i menopauzi. Iako u tim godinama može djelovati kao da vam mozak radi na pola snage, iako vam se može činiti da se više nikad nećete sjetiti gdje ste parkirale, istraživanja pokazuju da se situacija u postmenopauzi popravlja. Drugim riječima: magla se podiže. Juhuhu!
Najgore je prijelazno razdoblje
Studija University of Rochester Medical Center, koja je pratila gotovo 2000 žena, pokazala je da su najveći problemi s koncentracijom i pamćenjem upravo u prijelaznom razdoblju, dok hormoni skaču kao da su na trampolinu. Nakon zadnje menstruacije, kad hormonske oscilacije prestanu, mozak se stabilizira i kognitivne funkcije se postupno popravljaju.
Velika SWAN studija (Study of Women’s Health Across the Nation) potvrdila je isto: u kasnoj perimenopauzi verbalno pamćenje i pažnja dosežu svoj minimum, ali nekoliko godina nakon ulaska u postmenopauzu dolazi do oporavka. Znanstvenici pojašnjavaju da se to događa zato što mozak ne voli nagle oscilacije. Kada je estrogen stalno visok ili stalno nizak, mozak se može prilagoditi. Ono što ga zbunjuje jest stalno mijenjanje razine hormona – kao da vozite po autocesti dok vam netko svako malo pali i gasi farove. U postmenopauzi, iako estrogen ostaje na nižoj razini, situacija je barem stabilna. A stabilnost mozgu znači jasnoću.
Istraživanje objavljeno u časopisu Menopause (2013.) pokazalo je da žene u ranoj postmenopauzi postižu bolje rezultate na testovima verbalnog pamćenja nego one u perimenopauzi. Mozak se, pojednostavljeno rečeno, prilagodi novim okolnostima – kao da siđe s ringišpila i napokon sjedne na mirnu klupu u parku.
Možemo i same pomoći
Dobra vijest je da možemo i same ubrzati razvedravanje pa evo nekoliko savjeta koji su dobri i za brojne druge tegobe u perimenopauzi i menopauzi, a mogu pomoći i pri podizanju magle:
- Kretanje – brza šetnja ili vježbanje poboljšavaju cirkulaciju i dotok kisika u mozak.
- Prehrana – mediteranski način prehrane s ribom, maslinovim uljem, orašastim plodovima i svježim povrćem dokazano čuva pamćenje.
- San – kronični manjak sna hrani maglu. Redoviti ritam spavanja daje mozgu potrebnu regeneraciju.
- Trening mozga – križaljke, sudoku ili učenje novog jezika mogu biti najbolji mentalni fitness.
- Mindfulness i humor – meditacija i smijeh doslovno „pale svjetlo“ u glavi. Ako vas nešto dobro nasmije, to je kao da ste otvorile prozor i pustile svjež zrak.
Naravno, važno je naglasiti kako nijedna perimenopauza i menopauza nisu iste, kao što ni mi nismo iste. Neke će maglu osjećati dulje, druge gotovo i ne. Životne navike, stres, zdravstveno stanje – sve to utječe. Ali ono što istraživanja jasno pokazuju jest da moždana magla u većini slučajeva nije trajna i da mozak u postmenopauzi pronalazi novu ravnotežu.
I za kraj uvijek isti i najvažniji savjet – ako primijetite ozbiljnije ili nagle poteškoće s pamćenjem, svakako se obratite liječniku. Jer, iako je magla često samo prolazna meteorološka pojava u našem mozgu, ponekad može imati i druge uzroke.
Anita Visković
