Estrogen i progesteron, dva ključna hormona čiji se ritam remeti u perimenopauzi i koji izravno utječu na rad probavnog sustava i centre u mozgu koji reguliraju osjećaj mučnine
Kad žena u četrdesetima ili pedesetima počne osjećati mučninu bez jasnog uzroka, to se obično neće povezati s hormonalnim promjenama. Nema temperature, nema virusa, nije trovanje – a ipak, želudac se svako malo buni. Nekima se mučnina javlja ujutro, nalik na onu iz rane trudnoće, drugima popodne, uz osjećaj slabosti ili blagu vrtoglavicu. Često će se pogrešno pripisati stresu ili psihosomatici, ali znanost zadnjih godina daje nove i drugačije spoznaje.
Dva ključna hormona
I eto nas opet kod estrogena i progesterona, dvaju ključnih hormona čiji se ritam remeti u perimenopauzi, a koji izravno utječu na rad probavnog sustava i na centre u mozgu koji reguliraju osjećaj mučnine. Estrogen, primjerice, modulira razinu serotonina, koji nije važan samo za raspoloženje, već i za crijeva i osjećaj nelagode u želucu. Pad razine estrogena stoga ne donosi samo promjene u raspoloženju, već i u osjetljivosti na nadražaje iz probavnog trakta.
Novi rad objavljen u Journal of Neurogastroenterology and Motility (2023.) sugerira da su žene u perimenopauzi sklonije mučnini zbog pojačane centralne osjetljivosti na visceralne signale, što se u prijevodu znači povećanu reaktivnost mozga na unutarnje podražaje, poput sitnih promjena u želucu ili crijevima.
Istovremeno, pad progesterona znači gubitak prirodnog sedativnog učinka koji taj hormon ima na živčani sustav. Kako se smanjuje njegova razina, raste podložnost stresu, što dodatno aktivira tzv. os hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda (HPA), glavnu crtu odgovora na stres. Kortizol, koji se pritom luči u većim količinama, može usporiti probavu, pojačati nadutost i izazvati mučninu. Nije neobično da se ova fiziološka kombinacija – fluktuacija hormona, osjetljivost na stres, promijenjena aktivnost neurotransmitera – izrazi baš nelagodom u želucu.
Povezanost mučnine i mikrobioma
Mučnina se može katkad javiti i kao sastavni dio valunga. Prije naleta topline i znojenja, tijelo može pokazati kratkotrajne neurovegetativne znakove – od blage slabosti, preko osjećaja napetosti u prsima, do mučnine. Taj se obrazac javlja osobito kod žena koje su i ranije bile osjetljive na hormonalne oscilacije, primjerice tijekom PMS-a ili trudnoće.
Zanimljivo je da se u novijim istraživanjima sve više pažnje posvećuje i povezanosti između mučnine i mikrobioma. Rad sa Sveučilišta Stanford iz 2022. godine navodi kako promjene u crijevnoj flori tijekom menopauze – osobito smanjenje raznolikosti korisnih bakterija – mogu doprinijeti povećanoj sklonosti gastrointestinalnim tegobama. Disbioza, dakle, nije rezervirana samo za nadutost i proljev, već može utjecati i na osjećaj mučnine, zbog interakcije mikrobioma s neurotransmiterskim sustavom.
U svakodnevnom životu, mučnina tijekom menopauze može biti iscrpljujuća – osobito kad je nepravilna, neočekivana i naoko nepovezana s vanjskim okolnostima. No, kad znamo da iza nje stoje konkretni biološki mehanizmi, pristup se mijenja. Ako je učestala i narušava kvalitetu života, treba je svakako spomenuti ginekologu, posebno jer se u nekim slučajevima može razmotriti i terapijska intervencija – bilo kroz biljne pripravke, promjene prehrane, ciljanu probiotsku terapiju ili, kad je potrebno, hormonalnu nadomjesnu terapiju.
