Godinama se smatralo da jajnici nakon menopauze praktički “odlaze u mirovinu”. Nakon što prestanu otpuštati jajne stanice i proizvoditi veće količine estrogena i progesterona, vjerovalo se da njihova aktivnost završava. Upravo je zato tijekom pojedinih ginekoloških operacija često prevladavalo mišljenje da njihovo preventivno uklanjanje nakon menopauze ne može imati značajnije posljedice za zdravlje žene.
No novo istraživanje objavljeno u časopisu Molecular Human Reproduction dovodi u pitanje takvo shvaćanje. Znanstvenici sa Sveučilišta Northwestern otkrili su da jajnici nakon završetka reproduktivne dobi možda nisu “uspavani” organ kako se dugo vjerovalo. Naprotiv, čini se da prolaze kroz svojevrsnu biološku preobrazbu i počinju obavljati novu funkciju povezanu s imunološkim sustavom.
Iako su rezultati zasad dobiveni na životinjskom modelu i ne mogu se izravno prenijeti na žene, stručnjaci smatraju da bi mogli otvoriti sasvim novo poglavlje u razumijevanju menopauze i ženskog starenja.
Jajnici možda nisu “isključeni” nakon menopauze
Znanstvenici su analizirali jajnike mladih i starih miševa te usporedili promjene koje nastaju nakon završetka njihove reproduktivne dobi. Umjesto očekivanog “gašenja” aktivnosti, otkrili su nešto sasvim drugo.
Starenjem su jajnici počeli stvarati potpuno drukčiji skup signalnih molekula nego tijekom reproduktivnog razdoblja. Istodobno su postali bogatiji različitim vrstama imunoloških stanica koje sudjeluju u regulaciji upalnih procesa. Drugim riječima, čini se da organ koji je desetljećima bio prvenstveno reproduktivni poprima obilježja organa uključenog u imunološke funkcije.
Autori istraživanja naglašavaju da to ne znači kako jajnici nakon menopauze počinju “raditi bolje” ili da ponovno proizvode jajne stanice. Međutim, njihova aktivnost očito nije završena, nego se mijenja.
Menopauza nije samo kraj menstruacije
Već danas znamo da menopauza nije samo kraj menstruacije. Ona povećava rizik od osteoporoze, kardiovaskularnih bolesti, promjena u metabolizmu, poremećaja spavanja i određenih kognitivnih promjena.
Dugo se smatralo da su gotovo svi ti procesi posljedica pada estrogena. Međutim, sve više znanstvenika upozorava da je priča vjerojatno složenija.
Ako jajnici nakon menopauze nastavljaju komunicirati s imunološkim sustavom, mogli bi imati mnogo veći utjecaj na zdravlje žene nego što se dosad pretpostavljalo. Upravo se kronična, blaga upala povezana sa starenjem – poznata kao inflammaging – danas smatra jednim od ključnih mehanizama koji pridonose razvoju brojnih bolesti starije životne dobi. Novo istraživanje otvara pitanje imaju li jajnici u tom procesu aktivniju ulogu nego što smo mislili.
Ovo nije jedino istraživanje koje posljednjih godina mijenja dosadašnje razumijevanje jajnika.
Sve više radova pokazuje da oni nisu važni samo zbog plodnosti nego imaju ključnu ulogu u regulaciji zdravlja kostiju, srca, mozga, metabolizma i imunološkog sustava. Zbog toga se danas sve češće govori o “starenju jajnika” kao jednom od glavnih pokretača biološkog starenja žena.
Upravo zato stručnjaci posljednjih godina sve opreznije pristupaju preventivnom uklanjanju zdravih jajnika kod žena koje nemaju povećan rizik od raka jajnika. Sve je više dokaza da i nakon menopauze oni nastavljaju proizvoditi manje količine androgena i drugih biološki aktivnih tvari koje mogu imati važnu ulogu u očuvanju zdravlja.
Što to znači za žene danas?
Za sada ne znači da će se promijeniti preporuke liječenja niti da postoji nova terapija koja će “aktivirati” jajnike nakon menopauze. Ono što se mijenja jest način na koji znanstvenici razmišljaju o menopauzi.
Umjesto da jajnike promatraju kao organ koji nakon pedesete godine prestaje biti važan, sve ih više smatra organom koji i dalje sudjeluje u regulaciji zdravlja žene, samo na drukčiji način.
To bi u budućnosti moglo otvoriti vrata razvoju novih terapija usmjerenih ne samo na ublažavanje simptoma menopauze nego i na očuvanje zdravlja tijekom starenja.
Posljednjih nekoliko godina donijelo je niz otkrića koja mijenjaju način na koji razumijemo menopauzu. Sve se više govori o tome da starenje jajnika utječe na cijeli organizam, a ne samo na reproduktivnu funkciju. Istražuju se novi lijekovi, mogućnosti produljenja hormonske aktivnosti jajnika i njihova povezanost s dugovječnošću, zdravljem srca, mozga i kostiju.
Novo istraživanje ide korak dalje. Ono sugerira da jajnici možda ne prestaju biti važni nakon menopauze, nego preuzimaju novu biološku ulogu koju tek trebamo razumjeti.
Ako se ti rezultati potvrde i kod ljudi, mogli bismo biti na početku sasvim novog poglavlja u medicini ženskog zdravlja – onoga u kojem menopauza više neće biti promatrana kao kraj funkcije jajnika, nego kao početak njihove drukčije uloge u očuvanju zdravlja tijekom starenja.
Ratka Mihaljević
Ovaj sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
