Baš poput menopauze i perimenopauza rijetko počne naglo. Najčešće se uvuče u svakodnevicu tiho – kroz glavobolju koja se pojavljuje bez jasnog razloga, tugu koja se traje duže nego što bi trebala ili zglobove koji bole pri svakom ustajanju. Tek kasnije mnoge od nas shvate da su upravo ti rani signali bili prvi pokazatelji da se hormonski sustav mijenja, i to godinama prije posljednje menstruacije.
Tri prva simptoma
Glavobolja je jedan od najčešćih prvih znakova. Ne mora biti ni migrena ni posljedica pritiska, nego rezultat naglih oscilacija estrogena koje utječu na krvne žile i živčani sustav. Mozak u perimenopauzi prima signale koji više nemaju uredan ritam, pa se pojavljuju glavobolje „u valovima“ – jednom blage, drugi put iznenađujuće jake. Studije sa Sveučilišta u Cincinnatiju potvrđuju da su upravo neuravnoteženi hormoni jedan od glavnih okidača za nastanak ovih glavobolja.
Promjene raspoloženja i epizode tuge drugi su rani simptom. Hormonske oscilacije djeluju na neurotransmitere koji reguliraju emocije, pa ne čudi da žene u ovom razdoblju često ne prepoznaju same sebe. Istraživanje objavljeno u JAMA Psychiatry pokazuje da žene u perimenopauzi imaju znatno veći rizik za depresivna raspoloženja, čak i ako ranije nisu imale takvih iskustava. To nije slabost karaktera, nego fiziološki odgovor mozga na hormonalnu nestabilnost.
Zglobovi se također javljaju. Estrogen ima važnu ulogu u reguliranju upalnih procesa, pa njegov pad često dovodi do ukočenosti, neugode pri hodu ili osjećaja da nas sve kosti bolje. Više od polovice žena u perimenopauzi navodi bolove u zglobovima, ali ih najčešće pripiše godinama, umoru ili manjku kretanja, iako su hormonske promjene vrlo vjerojatno pravi uzrok.
Kako si pomoći
Kada se ovi simptomi pojave, razumljivo je da si pokušavamo pomoći, ali važno je znati da tijelo najbolje reagira na pristupe koji smiruju živčani sustav, podržavaju regulaciju upale i vraćaju ritam spavanju. Glavobolje se često ublaže kada se stabilizira svakodnevna razina stresa i uvede redovit, makar kratak, odmor tijekom dana. Mozak u perimenopauzi brže pregori, pa mu je potrebno više „prozora“ za resetiranje, bilo kroz laganu aktivnost, uredniji ritam spavanja ili ciljanu prirodnu podršku koja djeluje na neuronske mehanizme povezane s napetošću i percepcijom boli.
Emocionalne oscilacije lakše se stišaju kada se tijelu vrati ritam. To uključuje rutine koje potiču stabilnije lučenje neurotransmitera – kvalitetne obroke, kretanje, rituale spavanja ili prirodne dodatke koji podupiru sustave zadužene za raspoloženje. U mnogim slučajevima, već samo poboljšanje sna donosi osjetan boljitak jer je nesanica jedan od prvih simptoma koji destabilizira emocionalnu ravnotežu.
Bolovi u zglobovima smanjuju se kada se tijelo istodobno kreće i odmara na pravilan način. Redovito istezanje, lagane vježbe snage, više hidratacije i unos namirnica bogatih protuupalnim sastojcima često donose olakšanje. Neka istraživanja pokazuju da se ukočenost smanjuje i uz odabrane prirodne formulacije koje ciljaju upalne procese, ali svakako treba osluškivati svoje tijelo i ne tražiti „jedno rješenje za sve“.
Perimenopauza nije razdoblje koje treba istrpjeti. Prvi simptomi zaslužuju jednako pažnje kao i oni kasniji jer rana briga donosi bolju kvalitetu života. Svakako, ako se pojavljuju česte glavobolje, promjene raspoloženja ili bolovi u zglobovima, dobro je razgovarati s liječnikom kako bi se isključili drugi uzroci i pronašao najbolji oblik podrške.
Mirjana Jović
