Menu
PERIMENOPAUZA

Perimenopauza i koncentracija – zašto zaboravljamo riječi i gubimo fokus

Dogodilo se i vama usred rečenice. Riječ vam je „na vrhu jezika“, ali ne izlazi. Čitate isti ulomak po treći put i shvaćate da niste upamtile ni jednu rečenicu. Ključevi su opet u frižideru, a sastanak od jučer kao da se nikada nije dogodio. Sve vam je ovo poznato, zar ne? Mnoge od nas se upravo u četrdesetima i ranim pedesetima prvi put ozbiljno zapitaju što im se događa s koncentracijom i pamćenjem i jesu li postale dementne.

Uglavnom se ne radi o demenciji, umoru, stresu ili „previše obaveza“, nego o perimenopauzi.

Zašto se „magla u glavi“ često javlja baš u perimenopauzi

Perimenopauza je razdoblje u kojem tijelo ulazi u hormonalnu tranziciju, a ta tranzicija ne zahvaća samo reproduktivni sustav. Mozak je jedan od organa koji na promjene razine estrogena reagira vrlo osjetljivo.

Za razliku od menopauze, u kojoj su hormoni relativno stabilno niski, perimenopauza je obilježena naglim oscilacijama. Upravo te oscilacije stvaraju osjećaj mentalne nestabilnosti, povremenog gubitka fokusa i tzv. brain foga, stanja koje žene često opisuju kao osjećaj da misli više nisu oštre kao prije.

Istraživanja objavljena u stručnim časopisima Menopause i Journal of Neuroscience pokazuju da se kognitivne smetnje češće i izraženije javljaju u perimenopauzi nego u postmenopauzi.

Uloga estrogena u pamćenju i pažnji

Estrogen nije samo reproduktivni hormon. On ima važnu ulogu u regulaciji neurotransmitera poput serotonina, dopamina i acetilkolina, koji su ključni za pamćenje, pažnju i brzinu obrade informacija.

Kada razina estrogena počne varirati, mozak mora stalno prilagođavati način na koji koristi energiju i informacije. Zbog toga dolazi do sporijeg procesiranja podataka, slabije koncentracije i osjećaja mentalnog zamora, čak i kod žena koje su intelektualno vrlo aktivne.

Važno je naglasiti da se ne radi o gubitku znanja ili sposobnosti, nego o privremenoj promjeni u načinu funkcioniranja mozga.

Jedan od najčešćih i najfrustrirajućih simptoma perimenopauze jest poteškoća u pronalaženju riječi. Verbalna fluentnost posebno je osjetljiva na hormonalne promjene jer su centri za jezik i pamćenje snažno povezani sa estrogenom.

Studije pokazuju da žene u perimenopauzi mogu imati uredne rezultate na testovima inteligencije, ali slabije rezultate u zadacima koji zahtijevaju brzo imenovanje, multitasking ili verbalnu reakciju. Drugim riječima, informacija je prisutna – ali put do nje traje dulje.

Kako loš san i stres dodatno pogoršavaju koncentraciju

Problemi s koncentracijom rijetko se pojavljuju izolirano. Često ih prate poremećaji sna, noćna buđenja, unutarnji nemir ili povišena razina tjeskobe. Sve to dodatno opterećuje mozak.

Kada je san isprekidan, a razina kortizola povišena, mozak prelazi u stanje kronične pripravnosti. U tom stanju prioritet više nije duboko razmišljanje, nego osnovno funkcioniranje. Istraživanja jasno povezuju lošu kvalitetu sna u perimenopauzi s padom pažnje, slabijim pamćenjem i osjećajem mentalne iscrpljenosti tijekom dana.

Treba li se zabrinuti

Ovo je pitanje koje mnoge žene ne izgovaraju, ali ga nose u sebi. Važno je jasno reći: kognitivne promjene u perimenopauzi nisu isto što i demencija i ne znače trajni gubitak mentalnih sposobnosti.

Dugoročna praćenja objavljena u časopisima Neurology i The Lancet pokazuju da se kod većine žena kognitivne funkcije stabiliziraju nakon završetka menopauzalne tranzicije. Ipak, ako su promjene nagle, izrazito izražene ili se brzo pogoršavaju, važno je potražiti liječnički savjet kako bi se isključili drugi uzroci.

Što može pomoći mozgu u perimenopauzi

Mozak u perimenopauzi ne treba pritisak, nego podršku. Istraživanja sve više naglašavaju važnost kvalitetnog sna, redovite tjelesne aktivnosti, osobito hodanja i vježbi koje uključuju koordinaciju, te prehrane bogate omega-3 masnim kiselinama i antioksidansima.

Sve se više govori i o nehormonskim pristupima koji mogu pomoći u ublažavanju neurovegetativnih i kognitivnih simptoma, osobito kod žena koje ne žele ili ne smiju koristiti hormonsku terapiju. Izbor pristupa uvijek treba biti individualan i donesen u dogovoru s liječnikom.

Svakako, ako primijetite da vam poteškoće s koncentracijom značajno utječu na svakodnevno funkcioniranje, posao ili emocionalnu stabilnost, važno je razgovarati s liječnikom.

Anita Visković

Ako vam je ovaj tekst pomogao, slobodno ga podijelite.