Menopauza je ulaz u novo razdoblje života žene uzrokovano prestankom proizvodnje spolnih hormona jajnika. Svako žensko dijete se rađa sa određenim brojem jajnih stanica te od puberteta do menopauze u prosjeku ima 400 do 450 menstrualnih ciklusa. Nakon prestanka funkcioniranja jajnika dolazi do određenih promjena uzrokovanih prestankom proizvodnje ženskih spolnih hormona – estrogena i progesterona. Kod nekih je to razdoblje koje donosi manje brige oko menstruacija i menstrualnih bolova i mogućnosti zatrudnjivanja, kod drugih dovodi do nesanica, nervoze i navala vrućine, znojenja (valunzi), promjene kvalitete života…
Treba prihvatiti činjenicu kako to nije bolest nego prirodni tijek starenja koji donosi nove izazove. U ovom tekstu pokušat ćemo približiti probleme koji se mogu javiti tijekom prijelaznog razdoblja (perimenopauza) i menopauze.
Menopauza (izostanak menstruacije u trajanju 12 mjeseci) se javlja najčešće između 45. do 55. godine života. Ukoliko se menopauza dijagnosticira prije 40. godine života, smatra se prijevremenom menopauzom.
Perimenopauza
Razdoblje od pojave prvih simptoma približavanja menopauzi do godinu dana nakon menstruacije. Simptomi su: početno skraćivanje ciklusa; neredovitost, tj. izostanak menstruacije u pravilnim ciklusima koji se skraćuju, produžuju ili su neredoviti. Pojavljuju se i pojačavaju osnovni simptomi kao što su nagle navale osjećaja vrućine i znojenja (valunzi) te nervoza i nemogućnost spavanja; suhoća rodnice; neugodni spolni odnosi (dispareunija); češće upale rodnice te produljene i obilnije menstruacije.
Ukoliko se pojave navedeni simptomi potrebno je javiti se liječniku radi daljnje obrade zbog poboljšanja kvalitete života i sprječavanja razvijenih simptoma.
U ordinaciji ginekologa biti će učinjeni: ginekološki pregled; ultrazvučni pregled maternice i jajnika vaginalnom sondom; laboratorijske pretrage (KKS, jetrene probe, masnoće u krvi, koagulogram /zgrušavanje krvi/ CRP, eventualno hormonalna obrada…); uputit će vas na UZV dojki, mamografiju; eventualno će se zatražiti denzitometrija tj. pretraga kojom se ispituje gustoća kostiju i utvrđuje eventualni nedostatak kalcija u kostima.
Postoje rani, srednjoročni i dugoročni menopauzalni problemi vezani uz život žene i menopauzu.
Rani problemi menopauze razvijaju se unutar 3 do 5 godina trajanja menopauze i to su: vazomotorne tegobe, navale vrućine, valunzi; lupanje srca; glavobolje; poremećaji spavanja; emocionalna labilnost tj. česte promjene raspoloženja; tjeskoba, depresija; gubitak energije i libida (želja za spolnim životom).
Srednjoročni problemi menopauze razvijaju se unutar 5 do 10 godina trajanja menopauze i to su: izraženija suhoća rodnice; češći osjećaj svrbeža i peckanja na vanjskom spolovilu koji nisu uvjetovani upalom; nelagodni i bolni spolni odnosi; učestalo i nekontrolirano mokrenje tj. urinarna inkontinencija; bolovi u donjem dijelu trbuha koji su najčešće uzrokovani češćim upalama mokraćnog trakta; smanjena vlažnost i tonus kože; prekomjerna tjelesna masa – u prosjeku kod žena je prisutan dobitak masnog tkiva do 3,5 kg. Više razine olova u krvi koje dovode do ateroskleroze, oštećenja rada bubrega i problema s pamćenjem. Olovo se tijekom života nakuplja u našem organizmu, a jedan od rezervoara su kosti i zubi. Kako dolazi do pojačane razgradnje koštanog tkiva (osteopenije), s njom se u krvi povećava i razina do tada uskladištenog olova pa je ustanovljeno kako je kod menopauzalnih žena razina olova u krvi i do 30 posto viša nego kod žena koje nisu u menopauzi.
Kasni problemi menopauze razvijaju se unutar 10 do 30 godina trajanja menopauze: češće su kardiovaskularne bolesti – povišen krvni tlak; osteoporoza – izrazitiji gubitak koštane gustoće te lakši prijelomi prilikom pada; češći razvoj šećerne bolesti tipa II; neurološke bolesti- Alzheimer, krvarenja u mozak…
Zašto koristiti hormonsko nadomjesno liječenje
Kako bi se izbjegli simptomi perimenopauze i menopauze, a time poboljšala kvaliteta života žene uputno je koristiti hormonsko nadomjesno liječenje (HNL). Danas na tržištu su dostupni tzv. bioidentični hormoni koji se nalaze u obliku spreja i na preporuku ginekologa uvelike smanjuju navedene simptome sa ili bez dodavanja hormona progesterona (gestagena). Korištenje prirodnih estrogena kroz kožu zaobilazi oštećenje funkcioniranja jetre kao i mogućnost negativnijeg djelovanja na zgrušavanje krvi.
Pojam „bioidentični hormoni” se odnosi na tvornički proizvedene hormone koji su najbliži prirodnim ljudskim hormonima.
U dogovoru s vašim ginekologom i shodno anamnestičkim podacima žene i ginekološkom pregledu će vam se preporučiti odgovarajući preparati.
Najnovije studije pokazuju vrlo malen utjecaj na mogući razvoj raka dojke ili tromboze zbog čega su ih žene do sada izbjegavale koristiti.
Tijekom korištenja hormonskog nadomjesnog liječenja vaš ginekolog će obavljati nužne preglede čime se smanjuje mogućnost štetnog djelovanja primjene hormonskog nadomjesnog liječenja.
U većini slučajeva korištenje hormonskog nadomjesnog liječenja uvelike poboljšava kvalitetu života žene u starijoj dobi.
Zaključak
Primjena niskih i ultraniskih doza HNL-a, kao i što raniji početak korištenja istih, važno je radi smanjivanja ranih, ali i odgađanja kasnih posljedica menopauze.
Ukoliko je žena mlađa (50-59 g), uz normalan indeks tjelesne mase (BMI), primjerenu tjelesnu aktivnost, rizici primjene su mali, tj. nema značajnijeg rizika za kardiovaskularne bolesti ili rak dojke.
Kontraindikacije primjene hormonskog nadomjesnog liječenja su:
- Aktualni rak dojke, endometrija, melanom, duboka venska tromboza, teško oštećenje jetre, trudnoća, akutna koronarna srčana bolest
- Kod bolesnica s kamencima bubrega, žuči primjenjuju se transdermalni pripravci tj. pripravci koji se apliciraju preko kože
Dr. med. Duško Pall
Specijalist ginekologije i obstetricije
Subspecijalist fetalne medicine
