Što mi se dogodilo? Zašto sam stalno nervozna, svemu tražim manu i imam osjećaj da me sve živcira – pitanja su koja mnoge žene počinju postavljati sebi i drugima oko četrdesete. Ako ste se i vi prepoznale, znajte da niste jedine. Ono što izgleda kao „nova negativnost“ često je zapravo znak da ste ušle u perimenopauzu, razdoblje koje može trajati i desetak godina prije same menopauze.
Hormoni i emocije
Estrogen i progesteron ne reguliraju samo ciklus i plodnost. Oni duboko utječu na neurotransmitere u mozgu – serotonin (koji podiže raspoloženje), dopamin (zadužen za motivaciju i nagradu) i GABA-u (koja smiruje i opušta). Kada ti hormoni počnu naglo oscilirati, a upravo to se događa u perimenopauzi, žena može osjetiti emocionalne valove jednako snažne kao i one fizičke – valunge.
Nedavno istraživanje sa Sveučilišta Harvard pokazalo je da žene u perimenopauzi imaju dvostruko veći rizik za nagle promjene raspoloženja i sklonost pesimizmu nego žene u premenopauzi. Negativnost se javlja kao nuspojava hormonalnih oscilacija, a ne kao nova osobina ličnosti.
Nesanica je jedan od najčešćih simptoma perimenopauze. Žene koje spavaju manje od šest sati noću imaju 30 posto veći rizik za razvoj anksioznosti i depresivnih epizoda, pokazala je studija u Sleep Medicine Reviews. Ako uz to dodamo valunge, ubrzan rad srca i umor, jasno je da se i sitnice u svakodnevici doživljavaju kao prijetnja ili teret. Ono što izvana izgleda kao „negativnost“ iznutra je često samo kronični nedostatak energije.
Jedan dan možete sa osmijehom riješiti deset obaveza, a već sljedeći osjećati da je i najobičnija poruka u WhatsApp grupi – previše. Mnoge žene opisuju da postaju osjetljivije na buku, gužvu i čak na društvene interakcije. Ono što prije nije smetalo sada izaziva unutarnji otpor. To ne znači da ste postale „mrzovoljne“, nego da vaše tijelo traži novi ritam.
Što može pomoći?
- Otvoreni razgovor – recite partneru, djeci ili kolegama da prolazite kroz hormonske promjene. Kada okolina shvati da se ne radi o „lošem karakteru“, lakše ćete pronaći podršku.
- Kretanje i priroda – istraživanja potvrđuju da boravak u prirodi, čak i 20 minuta dnevno, značajno smanjuje razinu kortizola. Šetnja ili joga mogu biti čudesno sredstvo protiv negativnih misli.
- Prehrana koja hrani mozak – namirnice bogate omega-3 masnim kiselinama (losos, orasi, lanene sjemenke), vitaminom D i magnezijem podupiru živčani sustav i stabiliziraju raspoloženje.
- Rutina spavanja – odlazak na spavanje u isto vrijeme i izbjegavanje ekrana barem sat prije sna može smanjiti nesanicu.
- Stručna podrška – ako se negativnost pretvori u trajnu tugu, gubitak interesa ili anksioznost, razgovor s liječnikom ili psihoterapeutom nije znak slabosti, već hrabrosti.
Važno je naglasiti da perimenopauza ne znači da ćemo zauvijek ostati „negativne“. Kako se hormonska slika s vremenom stabilizira, mnoge žene prijavljuju i povratak unutarnjeg mira. To potvrđuju i longitudinalna istraživanja: nakon nekoliko godina od zadnje menstruacije, raspoloženje se često poboljšava, a osjećaj emocionalne stabilnosti raste.
Ako ste primijetile da vam „mrak“ sve češće pada na oči, to nije vaša nova osobnost – to može biti perimenopauza. Prihvatite tu promjenu kao signal da treba stati, usporiti i pružiti sebi ono što tijelo i um traže. Negativnost tada prestaje biti neprijatelj i postaje podsjetnik da se nešto važno događa u vama. I zapamtite: niste same, a kad je teško, uvijek se vrijedi posavjetovati s liječnikom
Anita Visković
