I dok vam u posljednje vrijeme sa svih strana poručuju kako u srednjoj dobi trebate “promijeniti posao ako vas ne veseli”, “odlučiti se za vlastiti biznis u kojem ćete uspjeti”… stvarnost je zapravo potpuno drugačija i prilično nevesela. Tako mnoge žene u četrdesetima i pedesetima prvi put ozbiljno osjete da ih tržište rada više ne vidi na isti način. Ne zato što znaju manje – nego zato što se o njima počinje razmišljati stereotipno, o čemu smo već pisali u tekstu o tome zašto nas u četrdesetima sve češće vuče na promjenu karijere:
https://pricajmiotome.com/promjena-karijere-u-cetrdesetima/
Upravo u tom razdoblju, koje se često poklapa s perimenopauzom i menopauzom, žene se nalaze u fazi života u kojoj imaju najviše znanja, ali i najviše izazova – hormonskih, emocionalnih i profesionalnih, što dodatno objašnjava i tekst o tome što se zapravo događa u perimenopauzi i zašto to mijenja svakodnevno funkcioniranje:
https://pricajmiotome.com/perimenopauza-simptomi-i-utjecaj/
Nije problem u godinama, nego u percepciji
Istraživanja Europske komisije i OECD-a već godinama upozoravaju na tzv. age bias – diskriminaciju temeljem dobi. U praksi to znači da kandidati, odnosno kandidatkinje starije od 45 godina imaju značajno manju šansu za poziv na razgovor, čak i kada imaju jednake ili bolje kvalifikacije.
Podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje također pokazuju da starije osobe u Hrvatskoj u pravilu dulje ostaju nezaposlene, a taj je obrazac dodatno izražen kod žena*. U veljači 2026. u evidenciji HZZ-a bilo je 83.992 nezaposlenih, pri čemu žene čine oko 53 posto ukupnog broja, dok dugotrajno nezaposleni (12 i više mjeseci) čine približno 40 posto svih nezaposlenih. Upravo su starije dobne skupine, osobito osobe starije od 50 godina, nadzastupljene u najdužim razdobljima nezaposlenosti.
Slične zaključke potvrđuju i međunarodna istraživanja. Primjerice, eksperimentalna studija provedena na više od 5000 poslodavaca u Danskoj pokazala je da je dob jedan od ključnih faktora pri zapošljavanju, pri čemu su stariji kandidati sustavno ocjenjivani kao manje poželjni, neovisno o kvalifikacijama. Kada se tome pridoda i rodna dimenzija, istraživanja ukazuju da su žene u zrelijoj dobi često suočene s kombinacijom dobne i rodne diskriminacije.
Drugim riječima, i domaći i međunarodni podaci upućuju na isti zaključak, a to je da kako dob raste, raste i rizik duljeg ostanka u nezaposlenosti, a žene starije od 45 godina pritom se nalaze u posebno nepovoljnom položaju.
Društveni stereotipi i dalje vrijede
Photo: Designed by Freepik
Razlozi za to su višeslojni. Žene i dalje češće prekidaju karijeru zbog rodiljnog i roditeljskog dopusta, brige o djeci, ali i skrbi za starije ili bolesne članove obitelji. Iako su ti razlozi društveno nužni i vrijedni, na tržištu rada često se “čitaju” kao prekidi u kontinuitetu, što kasnije može otežati povratak.
Važnu ulogu imaju i društveni stereotipi te širi kulturni obrasci. Žene se i dalje češće percipira kao primarne nositeljice brige o obitelji, dok se istodobno od njih očekuje potpuna profesionalna dostupnost. U zrelijoj dobi ti stereotipi mogu dodatno pojačati percepciju da su manje fleksibilne ili manje usklađene s potrebama suvremenog tržišta rada, što utječe na odluke poslodavaca. Često i nesvjesno.
Istodobno, mnoge žene u toj fazi života počinju osjećati i unutarnji pritisak – pad samopouzdanja i osjećaj da više nisu u koraku, o čemu smo detaljnije pisali u tekstu o gubitku samopouzdanja u srednjim godinama:
https://pricajmiotome.com/samopouzdanje-u-srednjim-godinama/
Istodobno, tržište rada se ubrzano mijenja. Traže se nova znanja i vještine, a poslodavci sve češće očekuju kontinuirano iskustvo i aktualne reference. U takvom okruženju osobe koje su imale prekide u karijeri, a posebno žene u zrelijoj dobi, lakše ispadaju iz kruga kandidata.
U konačnici, kombinacija svih ovih čimbenika dovodi do toga da žene starije od 45 godina u prosjeku dulje traže posao i teže se ponovno uključuju na tržište rada, ne zbog manjka kompetencija, već zbog načina na koji tržište rada funkcionira.
Kako ostati relevantna
Umjesto pritiska da se “dokažete” u sustavu koji se mijenja, sve više stručnjaka naglašava važnost prilagodbe vlastitim uvjetima.
Prvi je prihvaćanje činjenice da tijelo i energija više ne funkcioniraju kao u tridesetima. I to nije slabost, nego signal za drugačiji pristup – više odmora, kvalitetniji san, uravnotežena prehrana i podrška organizmu kada je potrebna, što dodatno objašnjava i tekst o umoru u menopauzi i kako ga ublažiti:
https://pricajmiotome.com/umor-u-menopauzi/
Drugi je redefiniranje profesionalnog identiteta. Iskustvo koje se godinama gradilo može se pretvoriti u novu vrijednost – kroz mentorstvo, savjetovanje, freelance rad ili potpuno novi smjer karijere, o čemu svjedoče i priče žena koje su uspješno napravile zaokret u srednjim godinama:
https://pricajmiotome.com/promjena-karijere-price/
Treći je otvoren razgovor. Sve više kompanija u Europi uvodi programe podrške ženama u menopauzi, prepoznajući da se ne radi o “osobnom problemu”, nego o važnom aspektu radne učinkovitosti i dobrobiti zaposlenika. U tom kontekstu važan je i mentalni aspekt, posebno anksioznost koja se češće javlja u ovoj životnoj fazi:
https://pricajmiotome.com/anksioznost-u-cetrdesetima/
U svemu skupa možda je važno shvatiti ovo: uspjeh više ne znači isto što i prije deset ili dvadeset godina. Ne mora uključivati napredovanje pod svaku cijenu, niti konstantno dokazivanje.
Za mnoge žene, uspjeh u srednjim godinama postaje kombinacija profesionalnog ispunjenja, zdravlja i unutarnjeg mira, što se dobro uklapa i u širi pogled na zdravlje u srednjim godinama i utjecaj svakodnevnih navika:
https://pricajmiotome.com/zdravlje-u-srednjim-godinama/
I upravo tu dolazi do prave reinvencije – ne one koja se nameće izvana, nego one koja dolazi iznutra.
Jer iskustvo nikako nije teret. Ono je kapital. Samo ga treba znati koristiti u skladu s fazom života u kojoj se nalazite.
Napomena:
Iako HZZ ne objavljuje jedinstvenu tablicu koja povezuje spol i trajanje nezaposlenosti, iz dostupnih podataka vidljivo je da žene čine većinu nezaposlenih, dok dugotrajna nezaposlenost čini značajan udio ukupne nezaposlenosti. Analiza strukture tih podataka upućuje na to da su žene nešto zastupljenije u duljim razdobljima nezaposlenosti.
Mila Bulimbašić Botteri
Ako vam je ovaj tekst pomogao, slobodno ga podijelite.
