Generacija Z o menstrualnom ciklusu govori jezikom koji mi u mladosti nismo ni znale. Folikularna faza, lutealna faza, praćenje ciklusa, cycle syncing… može se činiti kako kćeri danas vlastite majke podučavaju o menstruaciji i hormonima. No hrvatska istraživanja otkrivaju zanimljiv paradoks: o ciklusu se priča mnogo više nego prije, ali to ne znači da ga mlade žene doista dobro poznaju.
Ako danas imate pedesetak ili više godina, velika je vjerojatnost da ste o menstruaciji kao djevojka dobile prilično kratke upute. Zašto krvarimo, što napraviti kada menstruacija stigne, kako koristiti uložak i možda pokoju informaciju o tome kada žena može zatrudnjeti.
O tome kako se tijekom mjeseca mijenjaju estrogen i progesteron, što je folikularna, a što lutealna faza, zašto se u određenim danima možemo osjećati energičnije ili umornije, kako se mijenjaju apetit, raspoloženje ili san – rijetko se razgovaralo.
Danas je situacija prilično drukčija.
BBC je nedavno objavio zanimljivu priču o generaciji Z koja ne samo da otvoreno govori o menstruaciji nego znanje o menstrualnom ciklusu počinje prenositi svojim majkama. Izrazi poput cycle syncing, koji podrazumijeva prilagođavanje nekih životnih navika fazama ciklusa, postali su dio sadržaja koje mlade žene svakodnevno prate na društvenim mrežama.
I tako se dogodio neobičan generacijski obrat: majke koje su svoje kćeri učile kako se nositi s prvom menstruacijom danas od njih uče kako zapravo funkcionira menstrualni ciklus.
Mi smo učile kako izdržati menstruaciju, one žele razumjeti ciklus
Razlika između generacija nije samo u količini dostupnih informacija. Promijenio se način na koji žene govore o vlastitom tijelu.
BBC prenosi iskustva žena koje se sjećaju da se u njihovo vrijeme o menstruaciji govorilo malo, dok je u generaciji njihovih majki tema bila još veći tabu. Današnje djevojke otvorenije razgovaraju o menstrualnim bolovima, obilnim krvarenjima, PMS-u, hormonima, plodnosti i reproduktivnom zdravlju.
Možda je najvažnija promjena to što sve češće postavljaju pitanje: je li ono što mi se događa doista normalno?
Ženama koje danas prolaze kroz perimenopauzu to pitanje zvuči vrlo poznato. Mnoge su tek u četrdesetima ili pedesetima počele ozbiljnije učiti koliko spolni hormoni utječu na cijeli organizam. Kada su se pojavili nesanica, promjene raspoloženja, valunzi, problemi s koncentracijom, promjene ciklusa, suhoća rodnice ili pad libida, počele smo otkrivati nešto što nam nitko nije dovoljno dobro objasnio dok smo bile mlađe – estrogen i progesteron nisu važni samo za menstruaciju i trudnoću.
Na neki način, povećana vidljivost menopauze posljednjih godina napravila je za našu generaciju ono što društvene mreže danas rade za mlađe žene: natjerala nas je da počnemo razgovarati o tijelu o kojem smo desetljećima znale manje nego što smo mislile.
A što o ciklusu zapravo znaju mladi u Hrvatskoj?
Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je rezultate istraživanja spolnog i reproduktivnog zdravlja mladih provedenog tijekom 2021. i 2022. godine među gotovo 2400 učenika trećih razreda iz 100 srednjih škola u Hrvatskoj.
Upravo su pitanja koja su se odnosila na menstruacijski ciklus bila područje s najmanjim udjelom točnih odgovora – samo 42,6 posto.
Dakle, generacija koja ima aplikacije za praćenje menstruacije, TikTok, Instagram i gotovo neograničen pristup informacijama o hormonima istodobno pokazuje ozbiljne rupe u osnovnom znanju o ciklusu.
To je važan podsjetnik da dostupnost informacija nije isto što i zdravstvena pismenost.
Zanimljiva je i usporedba s ranijim hrvatskim istraživanjima. U radu hrvatskih autora objavljenom 2020. godine 73,1 posto ispitanih adolescenata znalo je u kojem dijelu menstrualnog ciklusa postoji najveća mogućnost za trudnoću, a 66,2 posto znalo je da trudnoća može nastupiti i nakon spolnog odnosa tijekom menstrualnog krvarenja.
Autori su zaključili da je znanje bolje nego u ranijem istraživanju iz 2011., ali i da približno trećina adolescenata još uvijek nema zadovoljavajuće osnovno znanje o menstrualnom ciklusu.
Prije samo nekoliko desetljeća bilo je još drukčije
Još bolju sliku generacijske promjene daje hrvatsko istraživanje među 194 zagrebačke srednjoškolke objavljeno 2000. godine.
Rezultati danas zvuče gotovo nevjerojatno: oko petine gimnazijalki i trećine učenica medicinske škole nije znalo definirati menstruaciju. Prijatelji i vršnjaci pritom su bili jedan od važnih izvora razgovora i informacija o seksualnosti.
Upravo su te djevojke danas žene srednje dobi.
Zato možda nije čudno što se mnoge žene tek u perimenopauzi prvi put ozbiljno upoznaju s vlastitim hormonima. Nismo odrasle u kulturi u kojoj se o tome puno razgovaralo, niti smo u džepu imale uređaj preko kojeg smo u nekoliko sekundi mogle pronaći objašnjenje svakog simptoma.
No ni današnja situacija nije idealna.
Tabu nije potpuno nestao
Koliko god nam se činilo da mlade generacije o menstruaciji razgovaraju bez zadrške, hrvatska istraživanja pokazuju da stigma još postoji.
U sklopu projekta UNIZG Ciklus provedeno je istraživanje među 1449 studenata Sveučilišta u Zagrebu. Rezultati su pokazali da je menstrualna stigma i dalje prisutna, posebno kada se otvoreno otkrije da osoba upravo ima menstruaciju.
Drugim riječima, možemo na društvenim mrežama govoriti o hormonima i fazama ciklusa, a istodobno u stvarnom životu još uvijek skrivati uložak dok idemo prema toaletu.
Istraživanje menstrualnog siromaštva koje je provela riječka udruga PaRiter dodatno je otvorilo temu o kojoj se u Hrvatskoj dugo gotovo uopće nije govorilo. Čak 89,7 posto ispitanica smatralo je da bi menstrualni proizvodi trebali biti besplatno dostupni u školama, a 94,9 posto srednjoškolki reklo je da bi ih koristilo kada bi bili dostupni.
Menstruacija, dakle, više nije nevidljiva tema, ali još nismo stigle do trenutka u kojem je ona sasvim običan dio razgovora o zdravlju.
Od menstruacije do menopauze – problemi ne nestaju kada nestane ciklus
Posebno zanimljiv podatak dolazi iz istraživanja CESI-ja provedenog od prosinca 2024. do ožujka 2025. godine među 632 žene u dobi od 18 do 59 godina. Među njima su bile žene koje imaju simptome povezane s menstruacijom, ali i žene sa simptomima povezanim s perimenopauzom i menopauzom.
Istraživanje je pokazalo koliko simptomi povezani s reproduktivnim zdravljem mogu utjecati na radni život žena – od koncentracije i produktivnosti do potrebe da nastave raditi i onda kada se zbog simptoma ne osjećaju sposobnima za posao.
I tu se priča mladih žena i njihovih majki ponovno spaja.
Jedne se nose s menstruacijskim bolovima i PMS-om, druge s valunzima, nesanicom, obilnim ili neredovitim krvarenjima u perimenopauzi i drugim simptomima hormonalnih promjena. Generacije su različite, ali potreba da se ženski simptomi ne banaliziraju ostaje ista.
A onda je stigao cycle syncing
Jedan od trendova koji je posljednjih godina posebno popularan među mlađim ženama jest cycle syncing – pokušaj prilagođavanja prehrane, tjelesne aktivnosti, odmora, pa ponekad čak i poslovnih i društvenih obveza pojedinim fazama menstrualnog ciklusa.
Osnovna ideja nije besmislena. Koncentracije spolnih hormona tijekom ciklusa doista se mijenjaju, a mnoge žene primjećuju promjene energije, apetita, raspoloženja ili tjelesnih simptoma.
Problem nastaje kada se individualno iskustvo pretvori u univerzalno pravilo.
Na društvenim mrežama možemo naići na vrlo precizne upute o tome što bismo trebale jesti, kako trenirati i koliko se odmarati u svakoj fazi ciklusa. Znanstveni dokazi zasad nisu dovoljno čvrsti da bi podržali takve univerzalne protokole. Pregledi istraživanja o menstrualnom ciklusu i tjelesnoj aktivnosti upozoravaju na velike individualne razlike među ženama.
Drugim riječima, osluškivanje vlastitog tijela ima smisla. Ideja da svaka žena 17. dana ciklusa mora raditi jednu vrstu treninga, a 25. dana neku drugu – znatno manje.
TikTok nije ginekolog
To je možda i najveći paradoks generacije koja o hormonima zna više pojmova nego ijedna prije nje.
Društvene mreže pomogle su skinuti stigmu s menstruacije i ženskog zdravlja. Djevojka koja ima izrazito bolne menstruacije danas će mnogo lakše naići na iskustva drugih žena i možda shvatiti da nije nešto što jednostavno mora podnositi.
Ali isti algoritam koji joj može pomoći da prepozna problem može joj ponuditi i zdravstveni savjet osobe bez odgovarajućeg stručnog obrazovanja.
Zato nije dovoljno samo pričati više. Potrebno je pričati bolje i imati kvalitetnije informacije.
Možda napokon možemo učiti jedne od drugih
U BBC-jevu tekstu pojavljuje se izraz body literacy – tjelesna pismenost. I možda je upravo to najbolji opis promjene koja nam se događa.
Ne moramo znati svaki naziv faze ciklusa niti organizirati život prema aplikaciji koja nam govori što naši hormoni danas navodno žele. Ali korisno je razumjeti vlastito tijelo dovoljno dobro da prepoznamo kada se nešto mijenja i kada treba potražiti pomoć.
A generacijski prijenos znanja više ne mora ići samo u jednom smjeru.
Kći može majci objasniti što je lutealna faza. Majka može kćeri ispričati što je naučila prolazeći kroz perimenopauzu i objasniti joj da menstrualni ciklus nije jedino životno razdoblje u kojem će hormonske promjene biti važne.
Možda je upravo to najveći napredak.
Ne činjenica da današnje djevojke znaju izraz cycle syncing, nego da su spremnije razgovarati o menstruaciji, simptomima i vlastitom tijelu nego generacije prije njih.
A mi smo, čini se, napokon spremne razgovarati s njima.
I jedne i druge pritom trebamo imati na umu isto: društvene mreže i iskustva drugih žena mogu biti odličan početak za razumijevanje simptoma, ali nisu zamjena za stručnu medicinsku procjenu. Izrazito bolne ili obilne menstruacije, neuobičajena krvarenja, dugotrajne promjene ciklusa i simptome koji narušavaju kvalitetu života treba obavezno raspraviti s liječnikom odnosno ginekologom.
Ratka Mihaljević
Ovaj sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
