Menu
MENOPAUZA / NOVOSTI

Kako spriječiti i liječiti probleme s pamćenjem u menopauzi

problemi-s-pamcenjem-u-menopauzi

Problemi s pamćenjem u menopauzi su poprilično česti. Studije su pokazale da je 60% žena u perimenopauzi i menopauzi reklo da im je pamćenje slabije nego prije.  Jedan od mogućih razloga za to je to što nezanemariv broj žena počinje već u 40-ima osjećati simptome  takozvane magle u mozgu (eng. brain fog). Magla u mozgu uključuje simptome poput zaboravnosti, smanjenu sposobnost koncentracije ili čak probleme s motorikom.

Pročitajte članak: Brain fog ili magla u mozgu može biti jedan od simptoma menopauze. 

No, što sve može uzrokovati probleme s pamćenjem u menopauzi?

Hormoni. Tijekom menopauze fluktuirajuće razine estrogena mogu uzrokovati valunge, noćno znojenje, suhoću vagine, depresiju i promjene raspoloženja.No, smatra se da promjena razine estrogena utječe i na mozak, jer estrogen doprinosi jezičnim vještinama, pažnji, raspoloženju, pamćenju i drugim moždanim procesima.

Stres. Neka su istraživanja pokazala da izloženost kroničnom stresu utječe na sposobnost kratkoročnog pamćenja. Osim toga, stres uzrokuje iscrpljenost tako da praktički nemamo energije za pamćenje, a ne možemo se ni usredotočiti. Stres je povezan i s depresijom, a depresivne osobe također mogu imati problema s pamćenjem i koncentracijom. 

Nesanica. Ako u autu nema dovoljno goriva, nećemo ga moći dugo voziti. Isto vrijedi i za san. Ako nismo naspavani, ne možemo normalno funkcionirati tijekom dana. Mrzovoljni smo, umorni, dekoncentrirani i – slabije pamtimo. Zato je bitno usvojiti naviku odlaženja na spavanje u isti sat i spavati između 7 do 8 sati. 

Visoki krvni tlak. Neka su istraživanja pokazala da visoki krvni tlak može smanjiti mozak, poremetiti veze između stanica i mozga i oštetiti krvne žile.  Zbog toga se rizik obolijevanja od Alzheimerove bolesti povećava za visokih 60 posto.

Kako poboljšati pamćenje u perimenopauzi?

  • Hormonalna terapija

Studija klinike Mayo iz SAD-a pokazala je da se ženama koje su uzimale estrogen putem flastera na koži nije smanjio volumen mozga. Te su žene  također imale manju količinu naslaga amiloidnog plaka koji se povezuju s gubitkom pamćenja i Alzheimerove bolesti. Međutim, potrebno je provesti još istraživanja na ovu temu da bi se došlo do definitivnog zaključka o dobrobiti hormonalne terapije za pamćenje.

Pročitajte članak: Hormonalno nadomjesno liječenje – da ili ne?

  • Vježbanje

Na temelju analize čak 111 studija o vježbanju Istraživači sa Sveučilišta Illinois su zaključili da aerobna tjelovježba i trening snage mogu pomoći da mozak ostane u formi. Naime, vježbanje može potaknuti rast novih živčanih stanica i krvnih žila u mozgu. Tjelesna aktivnost također povećava proizvodnju kemikalija koje potiču regeneraciju postojećih moždanih stanica i rast novih.

Ako imate zdravstvenih problema, prvo se posavjetujte s liječnikom prije početka vježbanja. Stručnjaci predlažu jogu,vježbe  istezanja, vježbe snage za mišiće te brze šetnje. Dovoljno je pola sata umjerene tjelesne aktivnosti nekoliko puta tjedno. 

  • Hrana bogata omega-3 masnim kiselinama

Jedan od najboljih načina poboljšanja zdravlja mozga jest pravilna i raznovrsna prehrana. Ona uvijek uključuje hranu bogatu omega-3 masnim kiselinama. Ove dugolančane višestrukonezasićene masne kiseline su jedan od esencijalnih elemenata za zdrav mozak – DHA (dokosaheksaenoična kiselina) je jedan od gradivnih elemenata mozga!

Osim toga, povećane razine DHA u mozgu smanjuju mogućnost pada kognitivnih sposobnosti starijih osoba, kao i rizik obolijevanja od Alzheimerove bolesti.

Hrana bogata omega-3 masnim kiselinama uključuje ribu (losos, bakalar, skuša, tuna), plodove mora, orašasto voće (orasi, bademi, lješnjaci).

Za zdravlje mozga je bitna i folna kiselina koja se nalazi u narančama, zelenom povrću poput blitve, raštike i špinata.

 

Foto: Unsplash

0
    0
    Vaša košarica
    Vaša košarica je praznaPovratak na shop