Problemi s pamćenjem u menopauzi su poprilično česti. Studije su pokazale da je 60% žena u perimenopauzi i menopauzi reklo da im je pamćenje slabije nego prije. Jedan od mogućih razloga za to je to što nezanemariv broj žena počinje već u 40-ima osjećati simptome takozvane magle u mozgu (eng. brain fog). Magla u mozgu uključuje simptome poput zaboravnosti, smanjenu sposobnost koncentracije ili čak probleme s motorikom.
Pročitajte članak: Brain fog ili magla u mozgu može biti jedan od simptoma menopauze.
No, što sve može uzrokovati probleme s pamćenjem u menopauzi?
Hormoni. Tijekom menopauze fluktuirajuće razine estrogena mogu uzrokovati valunge, noćno znojenje, suhoću vagine, depresiju i promjene raspoloženja.No, smatra se da promjena razine estrogena utječe i na mozak, jer estrogen doprinosi jezičnim vještinama, pažnji, raspoloženju, pamćenju i drugim moždanim procesima.
Stres. Neka su istraživanja pokazala da izloženost kroničnom stresu utječe na sposobnost kratkoročnog pamćenja. Osim toga, stres uzrokuje iscrpljenost tako da praktički nemamo energije za pamćenje, a ne možemo se ni usredotočiti. Stres je povezan i s depresijom, a depresivne osobe također mogu imati problema s pamćenjem i koncentracijom.
Nesanica. Ako u autu nema dovoljno goriva, nećemo ga moći dugo voziti. Isto vrijedi i za san. Ako nismo naspavani, ne možemo normalno funkcionirati tijekom dana. Mrzovoljni smo, umorni, dekoncentrirani i – slabije pamtimo. Zato je bitno usvojiti naviku odlaženja na spavanje u isti sat i spavati između 7 do 8 sati.
Visoki krvni tlak. Neka su istraživanja pokazala da visoki krvni tlak može smanjiti mozak, poremetiti veze između stanica i mozga i oštetiti krvne žile. Zbog toga se rizik obolijevanja od Alzheimerove bolesti povećava za visokih 60 posto.
Kako poboljšati pamćenje u perimenopauzi?
Studija klinike Mayo iz SAD-a pokazala je da se ženama koje su uzimale estrogen putem flastera na koži nije smanjio volumen mozga. Te su žene također imale manju količinu naslaga amiloidnog plaka koji se povezuju s gubitkom pamćenja i Alzheimerove bolesti. Međutim, potrebno je provesti još istraživanja na ovu temu da bi se došlo do definitivnog zaključka o dobrobiti hormonalne terapije za pamćenje.
-
Vježbanje
Na temelju analize čak 111 studija o vježbanju Istraživači sa Sveučilišta Illinois su zaključili da aerobna tjelovježba i trening snage mogu pomoći da mozak ostane u formi. Naime, vježbanje može potaknuti rast novih živčanih stanica i krvnih žila u mozgu. Tjelesna aktivnost također povećava proizvodnju kemikalija koje potiču regeneraciju postojećih moždanih stanica i rast novih.
Ako imate zdravstvenih problema, prvo se posavjetujte s liječnikom prije početka vježbanja. Stručnjaci predlažu jogu,vježbe istezanja, vježbe snage za mišiće te brze šetnje. Dovoljno je pola sata umjerene tjelesne aktivnosti nekoliko puta tjedno.
-
Hrana bogata omega-3 masnim kiselinama
Jedan od najboljih načina poboljšanja zdravlja mozga jest pravilna i raznovrsna prehrana. Ona uvijek uključuje hranu bogatu omega-3 masnim kiselinama. Ove dugolančane višestrukonezasićene masne kiseline su jedan od esencijalnih elemenata za zdrav mozak – DHA (dokosaheksaenoična kiselina) je jedan od gradivnih elemenata mozga!
Osim toga, povećane razine DHA u mozgu smanjuju mogućnost pada kognitivnih sposobnosti starijih osoba, kao i rizik obolijevanja od Alzheimerove bolesti.
Hrana bogata omega-3 masnim kiselinama uključuje ribu (losos, bakalar, skuša, tuna), plodove mora, orašasto voće (orasi, bademi, lješnjaci).
Za zdravlje mozga je bitna i folna kiselina koja se nalazi u narančama, zelenom povrću poput blitve, raštike i špinata.
