prof.prim.dr.sc. Dinka Pavičić Baldani
Jedno od vodećih imena u Hrvatskoj za područje menopauzalne medicine svakako je prof.prim.dr.sc. Dinka Pavičić Baldani iz Klinike za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb, ujedno i predsjednica Hrvatskog društva za ginekološku endokrinologiju i humanu reprodukciju.
O menopauzi se, kaže prof.prim.dr.sc. Pavičić Baldani, u društvu još ne priča dovoljno, a za početak razgovora željela je istaknuti ono što primjećuje u svakodnevnoj praksi – da žene termine perimenopauza, menopauza i postmenopauza često koriste kao sinonime, iako označavaju različite faze života.
Stoga prof.prim.dr.sc. Pavičić Baldani prije svega ističe da je perimenopauza prijelazno razdoblje koje prethodi menopauzi, može trajati nekoliko godina, i obilježena je oscilacijama razina estrogena i progesterona, promjenama menstrualnog ciklusa te pojavom različitih simptoma.
Menopauza, nadalje, nije razdoblje, nego točka u vremenu i označava zadnju spontanu menstruaciju. Dijagnoza se postavlja retrospektivno, odnosno, kada žena nema menstruaciju (koja nije izazvana lijekovima) tijekom 12 uzastopnih mjeseci.
Postmenopauza je razdoblje koje nastupa nakon menopauze i traje do kraja života.
Mnoge žene pojavu perimenopauze opisuju kao da je nastupilo razdoblje u kojem njihovo tijelo, um i emocije “rade po svome”. Kako sve to držati pod kontrolom?
Taj osjećaj gubitka kontrole biološki je potpuno utemeljen i predstavlja stvaran neuroendokrini izazov, a ne tek subjektivni dojam žena. U perimenopauzi se ženski organizam suočava s naglim, nepredvidivim oscilacijama estrogena i progesterona, što izravno utječe na mozak i živčani sustav, budući da je estrogen ključan za regulaciju raspoloženja, pamćenja i obradu stresa. Kada njegove razine osciliraju, žena to doživljava kao da njezino tijelo i emocije „rade po svome“.
Kako bismo sve to držali pod kontrolom, ključno je djelovati sinkronizirano na nekoliko polja. Prvi i najučinkovitiji korak u modernoj medicini jest stabilizacija tih hormonskih padova pomoću hormonskog menopauzalnog liječenja, koje u obliku tableta, gelova ili naljepaka sigurno i učinkovito vraća ravnotežu, eliminira maglu u glavi, valove vrućine i tjeskobu, dok za žene koje ne smiju uzimati hormone danas imamo nehormonske inovacije koje ciljaju termoregulacijski centar u mozgu.
Medicinsku terapiju važno je poduprijeti i promjenama u načinu života. Budući da tijelo u ovoj fazi postaje otpornije na inzulin, iscrpljujući kardio trening dobro je zamijeniti treninzima snage koji čuvaju mišićnu masu i metaboličko zdravlje. Važna je i prehrana mediteranskog tipa bogata proteinima i vlaknima koja sprječava nagle skokove šećera u krvi koji inače mogu imitirati napade panike.
Naposljetku, budući da pad estrogena drastično smanjuje prag tolerancije na stres, kontrola nad emocijama i umom zahtijeva upravljanje kortizolom kroz osiguravanje kvalitetnog sna, uvođenje tehnika disanja koje smiruju živčani sustav te postavljanje jasnih životnih granica. Perimenopauza je prirodna biološka tranzicija, no suvremene medicinske metode i strukturirane promjene životnog stila omogućuju svakoj ženi održavanje hormonske i emocionalne ravnoteže, čime se u potpunosti eliminira potreba za nepotrebnim trpljenjem simptoma.
Zašto žene u mnogo slučajeva prešućuju sve što prolaze u tom periodu života?
Menopauza je još uvijek nedovoljno prepoznata tema, kako u društvu tako i u zdravstvenom sustavu. Mnoge žene odrastale su u okruženju u kojem se o menopauzi nije govorilo, a simptomi su se smatrali nečim što treba prihvatiti i podnositi. Dodatni problem je što su simptomi često nespecifični. Umor, nesanica, poteškoće s koncentracijom, anksioznost ili promjene raspoloženja nerijetko se pripisuju stresu i ubrzanom načinu života.
Foto: Design by Freepik
Važno je jasno poručiti da menopauza nije bolest, ali simptomi povezani s menopauzalnom tranzicijom mogu značajno narušiti kvalitetu života i zaslužuju pravodobnu dijagnostiku i liječenje.
Doživljaji perimenopauze su različiti, individualni, no što je ono što sigurno niti jedna žena neće moći izbjeći?
Iako je točno da je intenzitet simptoma izrazito individualan, ono što niti jedna žena biološki ne može izbjeći jest postupno iscrpljivanje jajnih stanica i trajni pad funkcije jajnika, što neminovno vodi do potpunog prestanka reproduktivne dobi. Taj proces sa sobom donosi neizbježne fluktuacije, a potom i kronični deficit estrogena i progesterona, koji se u nekom trenutku očituje na razini cijelog organizma. Čak i ako žena pripada onom manjem postotku sretnica koje ne osjećaju dramatične vanjske simptome poput valova vrućine ili promjena raspoloženja, njezino tijelo prolazi kroz sistemske promjene koje nitko ne može zaobići. To prvenstveno uključuje promjenu u metabolizmu masti i glukoze, gubitak zaštitnog učinka estrogena na kardiovaskularni sustav te postupno smanjenje gustoće kostiju, zbog čega je ova tranzicija nezaobilazna faza u kojoj svaka žena mora obratiti pažnju na dugoročno očuvanje svog zdravlja.
Uz nalete vrućine, znojenje, nesanicu, ili promjene raspoloženja, brojne se žene žale na napuhnutost u predjelu trbuha tijekom perimenopauze. “Kao da sam trudna”, kažu. Što je tomu uzrok i koje je rješenje?
Pad i nagle oscilacije estrogena i progesterona uzrokuju dvostruki problem: s jedne strane dolazi do izrazitog zadržavanja vode i natrija u tkivima, a s druge strane usporava se peristaltika crijeva, što dovodi do sporijeg prolaska hrane, pojačane fermentacije i nakupljanja plinova.
Dodatno, u ovoj fazi opada proizvodnja žučnih kiselina i probavnih enzima, a stres i povišeni kortizol dodatno remete crijevni mikrobiom, prepuštajući dominaciju plinotvornim bakterijama. Rješenje ovog problema zahtijeva kombinirani pristup koji započinje stabilizacijom hormonskog statusa pomoću hormonske menopauzalne terapije koja uspješno uklanja zadržavanje tekućine, uz korištenje ciljanih pripravaka poput simetikona za razbijanje mjehurića plina. Kliničku terapiju obavezno moraju pratiti promjene u životnom stilu, prvenstveno restrikcija unosa soli i rafiniranih šećera, uvođenje visokokvalitetnih probiotika za obnovu crijevne flore te redovita, umjerena tjelesna aktivnost koja mehanički potiče rad crijeva i ubrzava eliminaciju plinova.
Kod nekih žena se javlja nesigurnost, problemi sa samopouzdanjem, osjećajem vlastite vrijednosti. Kako ojačati mentalno zdravlje, tim više što podaci kažu da se tijekom perimenopauze povećava i rizik od pojave depresije?
Pad samopouzdanja, nesigurnost i povećan rizik od depresije u perimenopauzi nisu samo psihološka reakcija na starenje, već izravna posljedica naglog pada i fluktuacija ključnih hormona, pri čemu prva faza deficita započinje dramatičnim gubitkom progesterona zbog ciklusa bez ovulacije, a nastavlja se padom estrogena.
Estrogen u ženskom mozgu ima ulogu snažnog neuroprotektora i modulatora serotonina i dopamina, hormona zaduženih za stabilnost i dobro raspoloženje, dok je progesteron prirodni anksiolitik ženskog organizma koji se u mozgu pretvara u neurosteroid alopregnanolon i djeluje na receptore zadužene za smirenost, opuštenost i dubok san. Kada žena ostane bez tog prirodnog unutarnjeg balansa i progesteronske podrške, javljaju se neobjašnjiva tjeskoba, unutarnji nemir i teška nesanica, što u kombinaciji s kasnijim padom estrogena i popratnim valovima vrućine stvara biološku podlogu za razvoj depresivnih stanja i osjećaja nestabilnosti.
Jačanje mentalnog zdravlja u ovoj fazi može se postići primjenom hormonskog menopauzalnog liječenja jer estrogen vraća kognitivnu oštrinu, a mikronizirani prirodni progesteron vraća zdravu arhitekturu sna i smiruje živčani sustav. Za žene koje ne smiju ili ne žele uzimati hormone danas postoje nehormonski lijekovi koji izravno blokiraju pogrešne signale pregrijavanja u termoregulacijskom centru mozga, čime se eliminiraju valovi vrućine i noćna znojenja te prekida začarani krug kronične neispavanosti i iscrpljenosti koji dokazano potenciraju depresiju i anksioznost.
Sve te terapijske opcije daju najbolji rezultat kada se integriraju s ciljanim promjenama životnih navika, što prvenstveno uključuje stručnu kognitivno-bihevioralnu podršku, redovitu tjelovježbu prilagođenu novom metaboličkom ritmu te dosljedno provođenje tehnika za smanjenje razine svakodnevnog stresa.
Je li hormonska terapija rješenje za simptome perimenopauze, i za koju skupinu žena?
Hormonsko menopauzalno liječenje definitivno je najučinkovitije rješenje za većinu simptoma perimenopauze jer djeluje izravno na uzrok problema, no ono nije univerzalni recept za svakoga, već zahtijeva strogo individualiziran pristup. Ova je terapija prvenstveno namijenjena skupini žena koje imaju umjerene do teške vazomotorne simptome poput valova vrućine i noćnog znojenja, izražene promjene raspoloženja, tjeskobu, nesanicu ili urogenitalne tegobe, pod uvjetom da nemaju apsolutne medicinske kontraindikacije. U tu primarnu skupinu ubrajaju se i žene s prijevremenom insuficijencijom jajnika, odnosno one koje uđu u menopauzu prije četrdesete godine života, jer je kod njih nadomjestak hormona ključan za zaštitu zdravlja kostiju i kardiovaskularnog sustava.
Idealne kandidatkinje za uvođenje terapije su žene unutar takozvanog prozora mogućnosti, što označava razdoblje mlađe od šezdeset godina ili unutar deset godina od nastupa menopauze, kada su dobrobiti terapije u smislu kvalitete života i dugoročne prevencije osteoporoze daleko veće od potencijalnih rizika.
S druge strane, hormonska terapija nije rješenje za žene koje su preboljele hormonski ovisne karcinome, imaju aktivnu bolest jetre, neobjašnjiva vaginalna krvarenja ili visok rizik od tromboembolijskih incidenata, zbog čega je detaljan ginekološki pregled i laboratorijska obrada nezaobilazan korak prije donošenja odluke.
Znači li postmenopauza kraj svih simptoma, ili se neki mogu javljati i u kasnijim godinama?
Nastupak postmenopauze nažalost ne znači automatski i kraj svih simptoma, jer iako se burne hormonske oscilacije iz perimenopauze smiruju, tijelo ulazi u fazu trajno niske razine estrogena koja donosi nove kliničke izazove. Dok kod dijela žena klasični vazomotorni simptomi poput valunga i noćnog znojenja postupno slabe i nestaju, statistika pokazuje da značajan broj pacijentica te tegobe može osjećati godinama, pa čak i desetljećima nakon posljednje mjesečnice.
Ono što se s godinama u postmenopauzi sigurno pojačava jesu takozvani tihi i progresivni simptomi kroničnog nedostatka estrogena, u prvom redu genitourinarni sindrom menopauze koji se očituje kroz izraženu suhoću rodnice, bolne spolne odnose i učestale urinarne infekcije, budući da to tkivo bez hormonske podrške nepovratno atrofira.
Nadalje, dugotrajni deficit estrogena u kasnijim godinama ubrzava gubitak koštane mase, što drastično povećava rizik od osteoporoze i prijeloma, te uklanja dotadašnju krvožilnu zaštitu, čime se rizik od kardiovaskularnih bolesti kod žena izjednačava s muškarcima. Zbog toga postmenopauzu ne smijemo promatrati kao pasivno razdoblje u kojem su svi problemi iza nas, već kao ključnu fazu za dugoročnu preventivnu medicinu, redovite preglede i terapijsku podršku usmjerenu na očuvanje zdravlja kostiju, srca i urogenitalnog sustava.
Koji je danas, prema stručnim smjernicama, najbolji pristup rješavanju tegoba u perimenopauzi i menopauzi, i kako žena može znati koja je opcija najbolja za nju?
U modernoj menopauzalnoj medicini ključni je standard potpuno individualiziran pristup, jer ne postoji jedno univerzalno rješenje koje odgovara svakoj ženi. Temelj uspješnog prolaska kroz ovu tranziciju jest prepoznavanje da svako tijelo reagira drugačije te da žena ima pravo na informiran izbor između nekoliko strategija. Za jedan dio pacijentica farmakološka potpora, bilo kroz suvremene oblike hormonske terapije ili kroz najnovije nehormonske lijekove koji ciljaju isključivo valunge u mozgu, pruža brzu i učinkovitu stabilizaciju.
Međutim, za određeni broj žena, primarni ili jedini izbor su nefarmakološke metode koje daju rezultate u očuvanju kvalitete života. Najvažnija preporuka struke jest da se žene ne ustručavaju potražiti stručno savjetovanje i otvoreno razgovarati o svim opcijama, jer je cilj ove tranzicije pronaći kombinaciju metoda koja će svakoj pojedinoj ženi omogućiti da se osjeća dobro i dugoročno zaštiti svoje zdravlje.
Jasmina Sarić Čedić
Foto: Design by Freepik
Ovaj sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
