Dr.sc. Jasenka Grujić
Na Interliberu je 2024. godine predstavljena prva hrvatska znanstvena monografija „Kontracepcija – priručnik za reproduktivno zdravlje“ koje sam autorica, a izdavač je Školska knjiga 2023., urednica Miroslava Vučić.
Jedan od važnijih diskursa ove knjige jesu tekstovi koji se odnose na seksualnost. O seksualnosti, o ljepoti seksualnosti ginekologija inače govori škrto, usputno. Posebno kada se radi o seksualnosti starijih. Stoga su poglavlja u kojima se razmatra seksualnost koliko važna toliko i zanimljiva. Seksualna smo bića, svi. Naša je seksualnost ekspresija onoga što i jesmo kao ljudska bića, točnije naša je seksualnost ekspresija naše ženskosti i naše muškosti.
Nadalje, potreba za kontracepcijom, dakle mogućnost planiranja obitelji postoji od početka reproduktivne dobi do njena kraja. Kontracepcija jasno odjeljuje mogućnost prokreacije od seksualnoga užitka. Sam seksualni užitak može se iskusiti u svim životnim dobima, naravno i u starosti.
Vrijednost i važnost seksualnosti
Izvatcima iz knjige želim pokazati vrijednost i važnost seksualnosti općenito, za potrebe ovoga teksta u tranzicijskoj dobi i starosti. Tada, naročito u starost, kao što sam navela, seksualnost postoji mimo prokreacije. U tranzicijskoj je dobi, dok još postoji mogućnost ovuliranja, kontracepcija nužna, tada je većina žena definirala broj članova obitelji pa žena i ne želi više djece.
„U životinja koje se razmnožavaju spolno, snošaj (spolni odnos) dizajniran je tako da rezultira trudnoćom i rađanjem potomstva, osiguravajući preživljavanje vrste.“
„Spolnost moramo promatrati kao interakciju slike o vlastitom tijelu, rodnog identiteta i rodne uloge, seksualne orijentacije, erotizma, spolnih organa, intimnosti, ljubavi i osjećaja.“
Seksualnost je višeslojna, već i definicija postavlja takve okvire. Ona zahtijeva, posebno za adolescente ali i tijekom cijeloga života obrazovanje temeljeno na znanstvenim spoznajama.
Tako se može jasno vidjeti u kojoj je mjeri i danas i tijekom povijesti seksualnost potiskivana, zapravo ovisna o društvenim okolnostima.
Mnogi nastoje razumjeti kako se stvara subjekt – osoba, najčešće počinjući od spolnosti. Ljudski spol ipak ne determinira sva psihička i fizička obilježja osobe. Izražavanje spolnosti pokorava se normama koje određuje društvo, normama koje se mijenjaju,
„Ljudima je seks predstavljao razne stvari. Neki su ga iskusili kao okrutnost i nasilje, ali i seks uz pristanak može se doživjeti na razne načine – od naslada, uzbuđenja, transformativne ekstaze do umirujuće sigurnosti ili pak tjeskobne čežnje, nesigurnosti, ljubomore.“
„Upravo zbog takve zamršenosti spolnih odnosa, spolnost u rukama politike ili društva može postati moćno sredstvo manipulacije.“
Spolna želja
Spolna želja nije jedinstveni fenomen. Spolnu želju čine tri komponente. Prva je nagon, biološka komponenta s neuroendokrinološkom anatomijom i fiziologijom. Druga je komponenta motivacija, psihološka komponenta koja ovisi o mentalnom statusu pojedine osobe, ona ovisi i o obostranim osjećajima, a uključuje i socijalne aspekte poput trajanja veze.
Požuda (žudnja) treća je komponenta spolne želje, kulturološka, a odražava vrijednosti, značenja i pravila u vezi s ekspresijom seksualnosti, internalizira se u djetinjstvu i može biti podložna preispitivanju.
„Ni jedno životno doba nije lišeno određenih aspekata spolnosti, seksualne energije zapisane u našim genima, energije koja nadilazi tjelesni kontakt podređen prokreaciji. Seksualna energija određuje nas kao bića koja svoje ponašanje i društvene kontakte ostvaruju u prvome redu ljubeći drugog/drugu, ostvarujući najljepše moguće iskustvo bez kojega teško da bi postojala ukupna umjetnost, tijekom povijesti i poticana i sputavana religijskim i socijalnim okvirima.
Postoje tri faze ženina životnoga vijeka koje se odnose na reproduktivno doba i menopauzu koja označava onaj trenutak u vremenu kada potpuno prestaje menstruiranje, nakon prestanka aktivnosti jajnika. Te tri faze zovemo danas prvo reproduktivnom fazom, zatim menopauzalnom tranzicijskom fazom i postmenopauzalnom fazom. U starijoj terminologiji govorilo se o klimakteriju kao o razdoblju prelaska od reproduktivne dobi do postmenopuze, potom smo se i još se uvijek služimo terminom perimenopauza. Perimenopauza uključuje godine prije posljednje menstruacije kada ciklusi postaju neredoviti i krvarenja prestaju. Svaku od tri prethodno nabrojene faze ženina života koje se odnose na reproduktivne mogućnosti karakteriziraju obrasci menstrualnog ciklusa i povezani simptomi kao i nalazi hormona te ultrazvučni nalaz broja folikula u jajnicima.
Postmenopauzalna faza počinje posljednjom menstruacijom u životu tj. onom menstruacijom nakon koje žena nije menstruirala godinu dana. Tada su gonadotropni hormoni (hormoni hipofize koji reguliraju rad jajnika) povišeni, estradiol, najvažniji estrogen je snižen, a na jajnicima ima 0 folikula.
U četrdesetim godinama života menstruacije postaju neredovite, anovulacijski su ciklusi sve češći. Mogućnost zanošenja bitno se smanjuje s oko 37 do 38 godina, a menopauza nastupa 13 godina poslije, oko 51. godine ženina života. No važno je znati da i ciklusi u tranzicijskoj fazi dulji od 50 do 60 dana mogu biti ovulatorni, i to u oko 25 posto žena. Dakle, žene su i u kasnijoj tranzicijskoj fazi u riziku od neplanirane, najčešće neželjene trudnoće, a i uz visoki broj spontanih pobačaja zbog nepravilnoga dijeljenja kromosoma pri oplodnji.
Kontracepcija u tranzicijskoj dobi je poželjna i potrebna. Kontraceptivi koje preferiramo su reverzibilni kontraceptivi produljenoga djelovanja, a intrauterina konctracepcija (posebno hormonska spirala) u toj dobi ima prvenstvo. Hormonska kombinirana konrtracepcija može se nastaviti do 50. godine, najbolje pripravcima s prirodnim estrogenom – estradiolom. To se odnosi na zdrave žene koje nemaju migrenu, nemaju povišen krvni tlak, ne puše duhan i imaju normalan indeks tjelesne mase. Tako preparati sa estradiolom, kada već postoji i potreba za nadomjestkom estrogena predstavljaju „kontracepcijsku hormonsku nadomjesnu terapiju“.
Nježnost seksualnosti
Kada govorimo o seksualnosti u kasnoj tranzicijskoj fazi i postmenopauzi, jedan od naizgled nepremostivih problema predstavlja urogenitalna atrofija sa izraženom suhoćom spolovila, pečenjem, raznovrsnim smetnjama s mokrenjem. Takve smetnje imaju žene koje su dulje u postmenopauzi, koje ne uzimaju ili nisu uzimale hormone u okviru nadomjesnog liječenja i one koje zbog bolnosti ili nelagode izbjegavaju penetrativni spolni odnos.
Stoga je važno upozoriti ženu na hipoestrogenemiju, tj. smanjenu ili jako nisku razinu ženskih spolnih hormona – estrogena i ponuditi njoj prihvatljive načine liječenja. Oni uključuju davanje hormona, idealno preko kože ali i preko usta, te lokalno (u rodnicu). Hormone dajemo mlađim ženama, u tranzicijskoj dobi i postmenopauzi, ali ne nakon 60. godine ili ukoliko postoji bilo kakav zdravstveni rizik.
Onima koje nemaju partnera savjetujemo da rodnicu pokušaju održavati prohodnom pomagalima za seksualnu stimulaciju (dildo) uz obvezno korištenje preparata, masti i krema, najčešće s hijaluronskom kiselinom, koji dovode do boljeg ovlaživanja.
U poglavlju o seksualnosti u tranzicijskoj fazi i starosti knjige Kontracepcija -priručnik za reproduktivno zdravlje, citirala sam oca ginekološke endokrinologije Leona Speroffa koji je 2020. godine napisao: „Seksualnost je ponašanje koje se razvija i sreće cijeloga života. Počinje rođenjem (možda i prije) i završava smrću. Ideja da seksualnost s godinama prestaje sama je po sebi nelogična. Potreba za bliskošću, brigom o drugom i druženjem traje cijeli život. Stariji ljudi danas žive duže, zdraviji su i obrazovaniji, imaju više slobodna vremena, a njihova je svijest o seksualnosti visoka.“
Ovaj tekst posvećujem onima (mnogim ženama) koje ne mogu ili ne znaju prepoznati ljepotu boja jeseni u svome životu. Nježnost seksualnosti je u starosti posebno lijepa, i poljubac i milovanje i orgazam, i tu nježnost valja njegovati dok god to tijelo dopušta. Na kraju ostaje poezija.
