Menu
NOVOSTI

SAVJETI STRUČNJAKA | Sve što dolazi: Menopauza

Naša suradnica, psihoterapeutkinja dr.med Ines Gverić Korkut ovaj put piše o svemu što dolazi u menopauzi.

Dio naslova preuzet je iz francuskog filma L’Avenir, kod nas prevedenog kao Sve što dolazi. U njemu je Isabelle Huppert u ulozi žene srednjih godina koju stjecaj životnih okolnosti suočava s brojnim izazovima: kako održati balans između privatnog i poslovnog, koliko pažnje pružiti nekritičnoj i zahtjevnoj majci, a pritom sačuvati sebe, kako prihvatiti oscilacije u karijeri, što učiniti kada suprug odluči otići zbog druge žene te kako u svemu navedenom zadržati osjećaj smisla i nastaviti živjeti. Iako se nigdje u filmu izravno ne spominje menopauza, cijeli slijed događaja kao i poruka koju dobijemo vrlo su bliski onome što žene u doba prije i poslije menopauze proživljavaju.

U filmu se može vidjeti što je sve došlo Nathalie, glavnom ženskom liku, a tekst će se u nastavku pozabaviti pitanjem što to sve može doći u doba perimenopauze na području psihičkog zdravlja.

Ključna riječ koja najbolje opisuje ovaj period u životu žene je promjena jer se radi o promjenama hormona i reproduktivne moći, mijenjaju se izgled, očekivanja, odnosi s ljudima, odnos prema poslu, obiteljske okolnosti. Kao rezultat hormonalnih promjena, drugačijih životnih prilika ili najčešće mješavine jednog i drugog, mogu se pojaviti oscilacije raspoloženja, depresivne smetnje, anksioznost, iritabilnost, manjak motivacije, nesanica, poteškoće s pamćenjem i općenito sniženi osjećaj životnog zadovoljstva.

Brz prelazak iz osjećaja tuge i plačljivosti u sretna razdoblja tipičan je za perimenopauzu. Zbog njih se žene mogu osjećati kao da su stalno u stanju premenstrualnog sindroma (PMS). Uz nestabilnu razinu hormona promjenjivom raspoloženju mogu doprinijeti i drugi čimbenici: dijagnoza depresije i anksioznih poremećaja prije perimenopauze, negativan stav prema menopauzi i starenju, narušeni međuljudski odnosi, nezadovoljstvo poslom, životnim prilikama ili financijama, nedostatak podrške u okolini, manjak fizičke aktivnosti, pušenje kao i tjelesno zdravlje (npr. bolesti štitnjače).

U ovim oscilacijama raspoloženja depresivni simptomi su obično umjereni i može ih se povezati s hormonalnim promjenama. Za razliku od njih, veza između ozbiljne depresije i hormonalnog disbalansa nije tako jasna iako se zna da se učestalost depresije u ovim godinama udvostručuje.

Anksioznost se može manifestirati u rasponu od blagih simptoma sve do paničnih napadaja koji su nešto učestaliji kod žena u vrijeme i nakon menopauzalne tranzicije. Njih je ponekad teško razlikovati od valunga jer i jedni i drugi mogu izazvati ubrzani rad srca i znojenje, dok bi kao pomoć u razlikovanju mogla koristiti činjenica da valunzi ne stvaraju osjećaj kratkog daha.

Iritabilnost može doći uz oscilacije raspoloženja uzrokovane hormonalnom neravnotežom, a ponekad je posljedica narušenog spavanja. Nesanica muči mnoge žene i onemogućava im adekvatno funkcioniranje tijekom dana, a posebno je neugodna kada je udružena s noćnim znojenjima.

Nedostatak koncentracije i blaže smetnje pamćenja često prate perimenopauzu i izvor su zabrinutosti za žene koje ih iskuse. Nasreću, dostupni podaci govore da su prolaznog karaktera.

Psihičke smetnje navedene u ovom ili bilo kojem drugom članku neće se dogoditi svakoj ženi koja ulazi u menopauzu, to su samo mogućnosti. Za dio žena koje se s njima suoče, saznanje da se radi o životnoj fazi, a ne trajnom stanju, može biti podržavajuće.

Glavna glumica u spomenutom filmu nastoji nastaviti s pozitivnim aktivnostima koje su izvor zadovoljstva, rješava što se da riješiti, prihvaća situacije koje su u početku donosile neugodu, vremenom postane baka i dok u rukama drži unuče gledatelja prožima osjećaj da je sve u najboljem redu, da život i ona idu dalje.

Kroz sve što dolazi s menopauzom može se proći, ali treba u taj prolaz uračunati činjenicu da se radi o procesu, a ne događaju zbog čega će se raspoloženje i druge smetnje popravljati postupno. Strpljenje kao i drugačiji poredak prioriteta koji će omogućiti osjećaj ugode i reducirati stres, bit će dobri saveznici dok se ne dočeka promjena nakon promjene.

Napisala: Ines Gverić Korkut, dr. med.
psihijatrica i psihoterapeutkinja