Kako žene stare, hormonska neravnoteža postaje jedan od najvažnijih zdravstvenih izazova – utječe na sve, od plodnosti i metabolizma do raspoloženja, razine energije i procesa starenja. Prirodni pad hormona poput estrogena i progesterona tijekom perimenopauze i menopauze može dovesti do brojnih simptoma: debljanja, valova vrućine, smanjene seksualne želje i povećanog rizika od kroničnih bolesti.
Poznat po svojoj ulozi u poticanju autofagije (unutarnjeg mehanizma čišćenja stanica) i dugovječnosti, spermidin je u posljednje vrijeme sve češće predmet istraživanja zbog svog potencijala u regulaciji hormona i podršci reproduktivnoj funkciji žena.
Spermidin je poliamin – mala, ali moćna molekula koja podržava stabilnost DNK, zdravlje mitohondrija i funkcioniranje stanica. Najpoznatiji je po aktivaciji autofagije – prirodnog procesa obnove stanica koji s godinama slabi, baš kao i razine spermidina u tijelu. No spermidin također djeluje na hormonske putove, utječući na sintezu i ravnotežu ključnih hormona u žena, uključujući estrogen, progesteron, testosteron i kortizol.
Kako spermidin utječe na ženske hormone
Estrogen i progesteron ključni su za ovulaciju, redovit ciklus i plodnost. Studija Jiang et al. iz 2023. pokazala je da je suplementacija spermidinom kod miševa povećala aktivnost ključnih enzima (CYP17A1 i 3β-HSD) koji pretvaraju kolesterol u hormone poput estrogena i testosterona. Rezultat? Viša razina estradiola (E2) i bolja funkcija jajnika – što ukazuje da spermidin može biti snažan saveznik za hormonsku ravnotežu u reproduktivnim godinama.
Zanimljivo, učinak spermidina varira ovisno o hormonalnoj fazi žene. Pilot-studija Bendera i Wilsona (2019) pokazala je da je spermidin povećao razinu progesterona u folikularnoj fazi, dok ju je smanjio kod žena u postmenopauzi – sugerirajući adaptogeni učinak koji pomaže vratiti ravnotežu u različitim životnim fazama.
Kronični stres i povišeni kortizol mogu poremetiti rad endokrinog sustava, uzrokujući umor, nesanicu i debljanje. Ista studija iz 2019. otkrila je da je 37 posto žena koje su uzimale spermidin doživjelo značajan pad razine kortizola unutar 30 dana, a učinak se zadržao i nakon prestanka uzimanja. Niži kortizol znači bolje raspoloženje, kvalitetniji san i uravnoteženiji hormonalni profil.
Iako se testosteron često povezuje s muškarcima, on ima važnu ulogu i u ženskom tijelu – utječe na seksualnu želju, tonus mišića i energiju. U spomenutoj studiji, 75 % ispitanica imalo je porast testosterona za čak 48,8 % nakon mjesec dana uzimanja spermidina – što može biti od velike koristi ženama koje se suočavaju s hormonalnim padom.
Pretilost, spermidin i zdravlje crijeva
Pretilost je najveća globalna zdravstvena kriza našeg vremena, odgovorna za alarmantan porast metaboličkih poremećaja poput dijabetesa tipa 2 i nealkoholne masne bolesti jetre. Lijekovi poput semaglutida (poznatijeg kao Ozempic), iz skupine agonista GLP-1 receptora, stekli su golemu popularnost zahvaljujući impresivnim rezultatima u skidanju kilograma. No u toj priči postoji i druga strana medalje: neugodne nuspojave poput mučnine, povraćanja, proljeva, iscrpljenosti te, što je još važnije, gubitka mišićne mase. Rjeđe, ali ozbiljnije nuspojave uključuju upalu gušterače i žučnog mjehura te probleme s bubrezima. Dugoročni metabolički učinci tih lijekova još uvijek nisu u potpunosti poznati. Ukratko – ne postoji jednostavan prečac prema održivom zdravlju.
Srećom, postoje sigurnije i prirodnije alternative koje djeluju dublje i trajnije. Jedna od njih je spermidin – prirodni spoj koji se u novije vrijeme sve više ističe kao obećavajući saveznik u borbi protiv pretilosti i metaboličkih poremećaja.
Spermidin i sagorijevanje masnoća
U Journal of Nutritional Biochemistry (2024.) objavljena je važna studija koja je pokazala da spermidin potiče termogenezu – proizvodnju topline kroz sagorijevanje masnoća – kod miševa hranjenih masnom prehranom. Rezultat? Bolji metabolizam glukoze i lipida, zahvaljujući aktivaciji autofagije i povećanju signalizacije hormona FGF21, koji regulira potrošnju energije. Studija je identificirala FGF21 kao ključni mehanizam putem kojeg spermidin pojačava potrošnju energije, djelujući na PI3K/AKT i AMPK puteve – signalne putove koji reguliraju rast stanica i energetsku ravnotežu.
Ove rezultate potvrdile su i ranije studije (Molecular Nutrition & Food Research, 2021.; Life Sciences), koje su otkrile da spermidin aktivira smeđu masnoću – tip masnog tkiva koji sagorijeva kalorije – putem proteina UCP1. Taj protein pomaže mitohondrijima da energiju rasprše kao toplinu umjesto da stvaraju ATP, čime se znatno povećava potrošnja energije i smanjuje skladištenje masnoća.
Spermidin i smanjenje nakupljanja masnoće
Studije pokazuju da spermidin i enzimi uključeni u njegov metabolizam (poput SSAT-a) igraju važnu ulogu u regulaciji tjelesne masnoće. Na primjer, istraživanje iz Molecular and Cellular Biology (2007.) pokazalo je da povećanje aktivnosti SSAT-a smanjuje količinu bijelog masnog tkiva, povećava bazalni metabolizam i poboljšava toleranciju na glukozu. Slični učinci potvrđeni su kod miševa koji su zbog visoke aktivnosti spermidina imali manji postotak masnoće i bolju metaboličku sliku.
Studija Nature Communications (2021.) otkrila je da spermidin poboljšava oksidaciju masnih kiselina u mitohondrijima i usporava razvoj nealkoholne steatohepatitisa (NASH) – ozbiljnog oblika masne jetre – putem hipusinacije faktora eIF5A, ključnog u pokretanju autofagije. Slično, istraživanje u Cell Death and Disease (2017.) pokazalo je da spermidin smanjuje visceralnu masnoću, poboljšava toleranciju na glukozu i osjetljivost na inzulin kod miševa na masnoj prehrani.
Spermidin obnavlja crijevnu floru i smanjuje upalu
Pretilost je često povezana s disbiozom – neravnotežom crijevne mikrobiote, u kojoj dominiraju štetne bakterije, a korisne se smanjuju. To slabi crijevnu barijeru, dopuštajući toksinima da prođu u krvotok i potaknu kroničnu upalu – što dodatno pogoršava inzulinsku rezistenciju, dijabetes i kardiovaskularne bolesti.
Budući da mikrobiota u crijevima proizvodi najveći udio poliamina u tijelu, svaki poremećaj ravnoteže utječe i na sintezu spermidina. Pregled istraživanja objavljen u Frontiers in Endocrinology (2023.) pokazuje da spermidin obnavlja ravnotežu mikrobiote, smanjuje endotoksemiju (prodor toksina u krv) i jača imunološki odgovor.
Studija Gut Microbes (2020.) pokazala je da spermidin jača crijevnu barijeru, potiče rast korisnih bakterija koje proizvode kratkolančane masne kiseline (SCFA) te poboljšava osjetljivost na inzulin i potiče mršavljenje. Kad su istraživači uništili mikrobiotu antibioticima, učinci spermidina su nestali – no kad su je prenijeli putem transplantacije stolice iz miševa tretiranih spermidinom, zaštitni učinci su se vratili. Zaključak? Djelovanje spermidina je neraskidivo povezano s ravnotežom mikrobioma.
Stoga dok farmaceutska rješenja za pretilost donose brze, ali često problematične rezultate, spermidin nudi holistički, nježan i održiv pristup. Poticanjem autofagije, regulacijom crijevne mikrobiote i smanjenjem upale, spermidin ne samo da pomaže u kontroli tjelesne mase, već i jača temelje metaboličkog zdravlja.
