Spuštena maternica ili prolaps maternice je stanje u kojem se maternica spušta u rodnicu zbog slabljenja mišića i veziva dna male zdjelice. Može se javiti od reproduktivne dobi pa sve do kasne životne dobi, a događa se u 10 posto žena.
Žena ima osjećaj pritiska „kao da će joj nešto ispasti“. Maternica se izbočuje kroz oslabljenu stijenku rodnice i, zbog sile teže, ima tendenciju ispasti iz rodnice. Žene ponekad osjete kao da im nekakva ping-pong loptica izlazi iz rodnice. To je grlić maternice, koji je gladak, tvrd i okrugao pa se osjeti pod prstima kao loptica. Jako ih uplaši jer misle da im raste nekakav tumor.
U perimenopauzi i postmenopauzi
Ponekad žena godinama taji da ima problem. Maternica se kroz vrijeme sve više izbočuje prema van kod fizičkih napora. Najlošije stanje bude navečer jer je cijeli dan na nogama pa se događa da sve ispadne van rodnice. Takvu maternicu ona prstima gurne natrag navečer, a sutra je novi dan. I tako godinama trpi. Ne želi operaciju jer ne želi ostati bez svoje maternice. Mora li ići na operaciju ako nema drugih simptoma? Ne mora. Ima pravo na izbor, stanje nije opasno po život iako smanjuje kvalitetu života. Zbog oslabljenog tkiva, osim spuštanja maternice, može doći i do prolapsa mokraćnog mjehura te debelog i tankog crijeva u stijenku rodnice. U svim tim slučajevima mogu biti problemi s mokrenjem ili defekacijom. Ako uz spuštene organe postoje dodatne tegobe, trebalo bi razmisliti o liječenju. Može doći do bježanja urina, nemogućnosti zadržavanja stolice ili vjetrova, otežanog mokrenja, zadržavanja urina u mokraćnom mjehuru ili do otežane defekacije. Žena može imati česte upale mokraćnih puteva zbog zadržavanja urina u mokraćnom mjehuru.
Problemi se najčešće javljaju u perimenopauzi i postmenopauzi, no mogu se javiti i u reproduktivnoj dobi. Faktori rizika su povećana tjelesna težina, porođaji (što veći broj porođaja to veća vjerojatnost za prolapse), težak fizički rad i genetika. Ako majka ima spuštenu maternicu, veća je vjerojatnost da će i kćer imati. Manjak estrogena u perimenopauzi smanjuje elastičnost tkiva pa se tkivo lakše trga i radi defekte.
Ima i jedna dobra vijest: kod jednog dijela žena, kako ulaze u postmenopauzu, dolazi do skupljanja genitalnih organa i sužavanja rodnice pa se defekti sami po sebi u dobroj mjeri isprave.
Vježbe mogu opterećivati
Važno je napomenuti: vježbe, u kojima se direktno vježbaju trbušnjaci, u kojima se podižu teški tereti, trampolin, intenzivno trčanje, čučnjevi mogu opterećivati dno male zdjelice i pogoršavati simptome prolapsa. Ako žena nakon treninga ima osjećaj pritiska, pipa kuglicu, pojača joj se bježanje urina – mora promijeniti vježbe. Žene, koje su toliko intenzivno vježbale da imaju „pločice“ na trbušnoj stijenki, imaju određenu vjerojatnost da će im doći do spuštanja organa male zdjelice kroz vrijeme. Muškarci imaju čvrsto posloženo dno male zdjelice stvoreno za teže fizičke napore. Žene imaju porođajni kanal kroz koji prolazi beba. Tim istim putem se mogu spuštati organi male zdjelice ako u trbušnoj šupljini radimo veliki pritisak zbog vježbanja mišića trbušne stijenke ili zbog teškog fizičkog rada. Sve jednostavno ide van ako je pritisak u trbuhu. A porođajni kanal je mjesto najmanjeg otpora pa svi organi imaju tendenciju spuštati se prema dolje kod povišenog pritiska unutar trbušne šupljine.
Ginekologu se treba javiti ako postoji osjećaj težine u maloj zdjelici, bježanje urina, stolice ili vjetrova, česte upale mokraćnog mjehura, bolovi u križima.
Postoji konzervativno i operativno liječenje. Ako žena nema tegoba, najčešće ne treba nikakvo liječenje, bez obzira na veličinu defekta.
Konzervativno liječenje
Konzervativno liječenje je pomoću pesara. Pesar je silikonsko ili gumeno medicinsko pomagalo koje se stavi u rodnicu u svrhu podupiranja organa koji su se spustili u rodnicu. Koriste ga žene koje imaju manje defekte, one koje ne žele operaciju ili ne smiju ići na operaciju zbog lošeg općeg zdravstvenog stanja. Kod njega je potrebna redovita higijena. Ako ga žena može sama vaditi i stavljati, onda ga pere jednom tjedno. Ako ne može, onda ide ginekologu svaka 2-3 mjeseca na toaletu. Problemi koji se mogu javiti uz nošenje pesara su pojačani iscjedak, upala i krvarenje iz sluznice. Savjet je da žene u postmenopauzi, zbog tanke sluznice rodnice, uz pesar koriste i estrogenski lokalni preparat (kremu ili vaginalete) da bi se sluznica regenerirala i bila što otpornija. Intimni odnosi su dozvoljeni, pesar se izvadi prije odnosa pa nakon odnosa opet stavi. Dobro se podnose, većina žena ih nastavi koristiti kad ih jednom stavi.
U našoj poliklinici imamo puno žena koje koriste pesare i redovito dolaze na toalete. Kolega Vladimir Blagaić i ja imamo veliko dugogodišnje iskustvo s postavljanjem pesara. Žene najčešće budu vrlo zadovoljne rješenjem koje su postigle ovim načinom liječenja. Većinom su to žene starije životne dobi koje ne žele operaciju ili se ne smiju operirati zbog općeg zdravstvenog stanja koje ne bi dobro podnijelo operaciju. No, imamo i mlađe koje ne žele operaciju pa koriste pesar. Ponekad se desi da se ne može od prve točno odrediti veličina, što zbog veličine defekta, što zbog toga što se ne može ponekad procijeniti kakva je elastičnost tkiva i kako će to tkivo reagirati kad ga rastegne pesar. Ako se postavi premali, vrlo brzo ispadne. Ako se postavi preveliki, smeta i javlja se osjećaj rastezanja. Nije uvijek lagano pogoditi iz prve veličinu pa to objasnimo pacijenticama da se ne iznenade. No, nije skup pa si možemo svi zajedno dopustiti optimalno prilagoditi veličinu pesara.
Naša fizioterapeutkinja Marijana Blagaić Josipović radi s trudnicama na pripremi dna zdjelice za porod te sa ženama nakon poroda kako bi ponovno naučile pravilno aktivirati i jačati mišiće dna zdjelice. Radi i sa ženama koje imaju prolaps, inkontinenciju i druge poremećaje dna zdjelice. Mnoge žene nakon poroda vrate se trčanju, teretani ili drugim intenzivnijim oblicima vježbanja prije nego što se dno zdjelice oporavi. Upravo zato je važno procijeniti njegovu funkciju i po potrebi krenuti s ciljanim vježbama. Bitno je napomenuti da vježbe mišića dna male zdjelice pomažu u sprečavanju prolapsa i mogu zaustaviti stvaranje daljnjeg defekta.
Kirurško liječenje
Kirurško liječenje je moguće laparoskopskim putem, klasičnom abdominalnom operacijom, vaginalnim pristupom, može se staviti mrežica, može se raditi histerektomija (odstranjenje maternice). Način operacije se odabire ovisno o defektu. Uspješnost zahvata je 70 – 95%, ovisno o veličini defekta. Jedan mali dio žena će trebati ponovnu operaciju nakon nekoliko godina.
Prolaps organa zdjelice je čest problem, no postoje načini da se pomogne. Javite se ginekologu na pregled i opišite simptome. Dešava se da kod velikog prolapsa žena nema nikakvih tegoba, a da mali defekti mogu jako smetati pa ginekolog ne može uvijek pregledom procijeniti koliko veliki problem žena ima. Kvaliteta života je svima jako bitna. Spušteni organi je dosta mogu smanjiti. Svakodnevno nošenje uložaka, nemogućnost bavljenja fizičkim aktivnostima, sram kod intimnih odnosa, promatranje gdje ima toalet gdje god da se ode, nemogućnost odlaska negdje gdje nema toaleta u blizini, česte upale mokraćnih puteva, konstantan osjeća pritiska, strah od iznenadnih vjetrova: sve to nije nužno trpjeti uz današnje mogućnosti liječenja. Javite se, pomoći ima.
Autor: Dubravka Dedeić, specijalist ginekologije i porodništva Poliklinika Med Art za ginekologiju, porodništvo i fizikalnu terapiju
Autor: 
