Neka se pitanja na našim društvenim mrežama na kojima aktivno sudjelujete, često ponavljaju, a među njima je i ovo: zašto neke od nas kroz menopauzu prolaze gotovo neprimjetno, dok druge imaju izražene valunge, iscrpljujući umor, poremećaje sna i osjećaj da im se tijelo „raspalo preko noći“. Odgovor je složen i nema veze sa snagom karaktera ni s „boljim“ ili „lošijim“ podnošenjem promjena.
Nagle oscilacije hormona
Istraživanja posljednjih godina jasno pokazuju da intenzitet simptoma menopauze ovisi prije svega o načinu na koji se hormonske promjene odvijaju u tijelu. Kod nekih od nas je pad estrogena postupan i relativno stabilan, dok je kod drugih nagao i nepredvidiv. Upravo te nagle oscilacije snažno utječu na središnji živčani sustav, osobito na centre u mozgu zadužene za regulaciju tjelesne temperature i sna. Rezultat su valunzi koji dolaze „niotkuda“ i noći koje se prekidaju u znoju i nemiru.
Važnu ulogu ima i individualna osjetljivost živčanog sustava. Nisu svi mozgovi jednako prilagodljivi na hormonalne promjene. Studije upućuju na to da žene koje su i ranije u životu bile osjetljivije na hormonalne fluktuacije – primjerice tijekom PMS-a, trudnoće ili nakon poroda – češće imaju izraženije simptome u menopauzi. To nije slučajnost, nego obrazac.
Ne smije se zanemariti ni životni kontekst. Dugotrajni stres, kronični manjak sna, emocionalno i fizičko iscrpljivanje te višegodišnje stavljanje vlastitih potreba na posljednje mjesto mogu pojačati doživljaj menopauze. Tijelo koje već funkcionira na rezervama teže se prilagođava novim biološkim uvjetima. Menopauza tada ne dolazi „sama“, nego se nadovezuje na godine prethodnog opterećenja.
Genetika je bitna
Genetski čimbenici također imaju svoju težinu. Ako su majka ili baka imale izražene simptome, vjerojatnost je veća da će ih imati i sljedeća generacija. No genetika nije presuda, nego okvir unutar kojeg danas imamo više mogućnosti nego ikad prije – od promjena životnog stila do različitih terapijskih pristupa.
Važno je istaknuti kako jače izraženi simptomi menopauze nisu znak slabosti niti pretjerivanja. Oni su fiziološki odgovor organizma koji prolazi kroz značajnu neuroendokrinu promjenu. Upravo zato suvremena medicina sve više naglašava individualni pristup, bez univerzalnih rješenja i bez umanjivanja ženskog iskustva.
Menopauza nije ista kod svih žena – i to je normalno. Ono što nije normalno jest prešutjeti simptome, navikavati se na nelagodu i prihvatiti iscrpljenost kao „novo stanje“. Razgovor s liječnikom i informiranost prvi su korak prema tome da menopauza postane razdoblje prilagodbe, a ne trajne borbe s vlastitim tijelom.
Mirjana Jović
Ako vam je ovaj tekst bio koristan, slobodno ga podijelite.
