Simptomi, simptomi, opet vi o simptomima u perimenopauzi i menopauzi. A što ćemo, kad ih je izbrojeno više od trideset i to onih najvažnijih. U te najvažnije spada i osjetljivost dojki. One koje to proživjele ili još uvijek proživljavaju dobro znaju o čemu govorimo. Osjetljivost ili bol u dojkama tijekom menopauze i perimenopauze zna biti poprilično neugodna. Pa iako je često povezana s hormonskim promjenama, postoji nekoliko različitih uzroka koji mogu dovesti do ovoga. Stoga ćemo u nastavku ovoga teksta detaljno objasniti što uzrokuje osjetljivost dojki u menopauzi i što može pomoći u ublažavanju ovog simptoma.
Hormonalne promjene
Jedan od najčešćih uzroka osjetljivosti dojki u menopauzi su promjene u razinama hormona estrogena i progesterona. Tijekom perimenopauze i menopauze, proizvodnja estrogena postupno opada, dok progesteron također postepeno smanjuje svoju aktivnost. Ovi hormonalni poremećaji mogu uzrokovati brojne simptome, uključujući osjetljivost dojki.
Estrogen je hormon koji utječe na rast i razvoj mliječnih žlijezda, pa promjena u njegovoj ravnoteži može uzrokovati bolnost ili povećanu osjetljivost dojki.
Progesteron također ima ulogu u osjetljivosti dojki, a smanjenje njegove proizvodnje može dovesti do promjena u tkivima dojki koje izazivaju bolnost.
Osjetljivost dojki može biti slična onoj koju žene doživljavaju tijekom predmenstrualnog sindroma (PMS), no u menopauzi ti simptomi mogu postati češći, jači i trajniji.
Smanjenje razine estrogena
Kako žena ulazi u menopauzu, razine estrogena se smanjuju, što utječe na gustoću i strukturu tkiva dojki. Smanjenje estrogena može uzrokovati da dojke postanu manje elastične i manje voluminozne, što može rezultirati povećanom osjetljivošću.
U nekim slučajevima, smanjenje estrogena može dovesti do isušivanja tkiva u dojkama, što također može uzrokovati nelagodu i bol.
Atrofija žljezdanog tkiva
Zbog smanjenog estrogena, dojke mogu prolaziti kroz proces atrofije (starenja tkiva), pri čemu se smanjuje volumen žljezdanog tkiva u dojkama. To može dovesti do osjećaja napetosti, težine ili boli, pogotovo ako se vezivno tkivo postepeno zamjenjuje masnim tkivom.
Hormonska nadomjesna terapija (HNT)
Za žene koje su na hormonskoj nadomjesnoj terapiji (HNT) kako bi ublažile simptome menopauze, osjetljivost dojki može biti nuspojava. HNT često uključuje estrogen i/ili progesteron, koji mogu uzrokovati bolnost ili osjetljivost dojki, pogotovo u početnim fazama terapije.
Tjelesna težina i dojenje
Tjelesna težina može također igrati ulogu u osjetljivosti dojki. Žene s većim postotkom tjelesne mase mogu imati više masnog tkiva u dojkama, što može povećati osjetljivost, osobito u menopauzi, kada dolazi do promjena u distribuciji masnog tkiva. Također, žene koje su ranije dojile mogu doživjeti promjene u tkivima dojki koje uzrokuju nelagodu.
Psihološki faktori
Iako fiziološke promjene igraju glavnu ulogu, psihološki faktori također mogu pridonijeti osjetljivosti dojki. Stres i tjeskoba mogu pojačati osjećaj boli ili nelagode u tijelu, pa tako i u dojkama.
Mastopatija
Mastopatija je stanje koje se često javlja tijekom menopauze i uključuje povećanu gustoću dojki, što može uzrokovati bolnost ili osjetljivost. To stanje uključuje promjene u tkivu dojke, kao što su fibroza ili cistične lezije, koje mogu biti bolne na dodir.
Što može pomoći?
Ako osjetljivost dojki postane problematična, postoji nekoliko pristupa koji mogu pomoći u ublažavanju simptoma.
Neke žene se odlučuju za biljne tretmane, poput soja izoflavona, crvene djeteline ili vitexa, koji mogu pomoći u ublažavanju ovog simptoma. Iako učinkovitost ovih pripravaka nije uvijek znanstveno potvrđena, mnoge žene potvrđuju poboljšanje simptoma poput bolnosti dojki.
Uključivanje hrane bogate zdravim mastima (poput omega-3 masnih kiselina) i smanjenje unosa prerađene hrane može pomoći u stabilizaciji hormona i smanjenju osjetljivosti dojki. Također, održavanje zdrave tjelesne težine može smanjiti pritisak na dojke.
Primjena toplih obloga na dojke može opustiti mišiće i smanjiti bolnost. S druge strane, hladni oblozi mogu pomoći u smanjenju oteklina i bolova ako su prisutni.
Nošenje pravilnog, podržavajućeg grudnjaka može smanjiti nelagodu i pomoći dojkama. Grudnjak koji pravilno pristaje može pomoći u smanjenju napetosti i bolova u dojkama.
Redovita tjelovježba koja uključuje istezanje i opuštanje mišića može pomoći u smanjenju stresa, koji također može povećati bol u dojkama. Yoga i pilates mogu biti posebno korisni.
Ako su bolovi u dojkama ozbiljni ili trajni, preporučuje se konzultacija s ginekologom ili endokrinologom.
