U razdoblju perimenopauze i menopauze često primjećujemo niz promjena koje se na prvi pogled ne moraju činiti međusobno povezanima: trajni umor, napetost u mišićima, povremene grčeve, lošiji san, razdražljivost ili osjećaj iscrpljenosti nakon svakodnevnih obaveza koje su nekad bile rutinske. Iako se te promjene najčešće pripisuju hormonskim oscilacijama, sve je više istraživanja koja upozoravaju na još nešto – status magnezija u organizmu.
Magnezij je jedan od ključnih minerala u našem tijelu i sudjeluje u više od 300 biokemijskih reakcija. Njegova je uloga posebno važna u proizvodnji energije u stanicama, regulaciji živčanog sustava, radu mišića te održavanju ravnoteže elektrolita. Upravo zbog toga mnogi ga stručnjaci nazivaju „energetskim mineralom“.
Mineral koji pokreće energiju
Na razini stanice magnezij je neizostavan za stvaranje ATP-a, molekule koja služi kao osnovna energetska valuta organizma. Bez dovoljno magnezija stanice teže proizvode energiju, što se može manifestirati osjećajem kroničnog umora ili smanjene izdržljivosti.
U studijama objavljenima u časopisima Nutrients i Journal of the American College of Nutrition pokazalo se da nedostatak magnezija može utjecati na učinkovitost energetskog metabolizma te povećati osjećaj fizičkog i mentalnog umora. Upravo zato osobe koje imaju niže razine ovog minerala često navode da im nedostaje energije čak i kada dovoljno spavaju.
Zašto je manjak magnezija sve češći
Iako je magnezij prisutan u brojnim namirnicama – primjerice u zelenom lisnatom povrću, orašastim plodovima, mahunarkama i cjelovitim žitaricama – moderni način života često dovodi do njegovog postupnog smanjenja u organizmu.
Razloga je više. Industrijski obrađena hrana sadrži znatno manje minerala nego cjelovite namirnice, a stres, pojačana fizička aktivnost ili određena zdravstvena stanja mogu povećati potrebe organizma za magnezijem. Uz to, istraživanja pokazuju da se s godinama može smanjivati apsorpcija ovog minerala u probavnom sustavu.
Kod žena u perimenopauzi i menopauzi taj se proces može dodatno pojačati. Hormonske promjene utječu na metabolizam minerala, a nerijetko dolazi i do većeg izlučivanja magnezija putem bubrega.
Kada tijelo počne slati signale
Rani znakovi manjka magnezija često su suptilni i lako ih je pripisati svakodnevnom umoru. Među najčešćim simptomima navode se: osjećaj iscrpljenosti, napetost u mišićima i povremeni grčevi, razdražljivost i poteškoće s koncentracijom, lošija kvaliteta sna, osjećaj ubrzanog umora nakon fizičkog napora.
Dugotrajan nedostatak može imati šire posljedice jer je magnezij uključen i u regulaciju šećera u krvi, rad srca te održavanje zdravlja kostiju. U nekim epidemiološkim studijama niži unos magnezija povezuje se s većim rizikom od metaboličkog sindroma i inzulinske rezistencije.
Uloga magnezija u mišićima, živčanom sustavu i snu
Jedna od najpoznatijih funkcija magnezija odnosi se na rad mišića. On pomaže regulirati kontrakciju i opuštanje mišićnih vlakana, pa nedostatak može dovesti do napetosti ili grčeva, osobito nakon fizičkog napora.
Istodobno sudjeluje u regulaciji živčanog sustava. Magnezij utječe na prijenos živčanih impulsa i pomaže održavati ravnotežu između stimulacijskih i umirujućih neurotransmitera. Zbog toga se često spominje i u kontekstu kvalitete sna te osjećaja smirenosti.
Neka istraživanja sugeriraju da adekvatan unos magnezija može doprinijeti boljoj kvaliteti sna, posebno kod osoba koje pate od nesanice ili čestog buđenja tijekom noći.
Povezanost s metabolizmom i razinom šećera
Još jedna zanimljiva uloga magnezija odnosi se na metabolizam glukoze. Ovaj mineral sudjeluje u aktivaciji transportnih mehanizama koji omogućuju ulazak glukoze u stanice, čime doprinosi stabilnijoj razini šećera u krvi.
U studijama objavljenima u Diabetes Care i The American Journal of Clinical Nutrition pokazano je da osobe s višim unosom magnezija imaju manji rizik od razvoja inzulinske rezistencije i dijabetesa tipa 2. Iako se radi o složenom metaboličkom procesu u kojem sudjeluje više čimbenika, uloga magnezija u tom kontekstu sve se više istražuje.
Kako osigurati dovoljno magnezija
Stručnjaci se slažu da je prvi korak uvijek uravnotežena prehrana bogata cjelovitim namirnicama. Lisnato povrće, bademi, sjemenke bundeve, grah i cjelovite žitarice dobar su prirodni izvor ovog minerala.
Međutim, u razdobljima povećanih potreba – primjerice kod izraženog stresa, intenzivnog fizičkog napora ili kod osoba koje imaju simptome manjka – ponekad je potrebno dodatno obratiti pozornost na unos magnezija.
Važno je pritom voditi računa i o obliku u kojem se magnezij unosi, jer različiti spojevi imaju različitu bioraspoloživost, odnosno sposobnost apsorpcije u organizmu.
100% prirodni magnezij oksid iz Mrtvog mora nalazi se u FORMAGu vezan na hidrolizat proteina riže u patentiranom kompleksu Hypro-ri®Mag uz vitamin B6 i aminokiselinu taurin. Ovo inovativno rješenje osigurava bolju apsorpciju i zadržavanje magnezija u odnosu na druge soli magnezija kao što su magnezij bisglicinat ili magnezij glicerofosfat1, odsustvo probavnih smetnji te posljedično visoku bioiskoristivost.
Mineral o kojem se sve više govori
Posljednjih desetljeća broj znanstvenih radova posvećenih magneziju značajno je porastao. Istraživači ga sve češće promatraju ne samo kao mineral važan za mišiće i živce, nego i kao ključnog sudionika brojnih metaboličkih procesa koji utječu na razinu energije, otpornost na stres i opće zdravstveno stanje.
Upravo zato mnogi stručnjaci danas naglašavaju koliko je važno na vrijeme prepoznati moguće znakove njegovog nedostatka – osobito u razdoblju srednjih godina, kada se potrebe organizma mijenjaju.
Ako se pojave simptomi poput kroničnog umora, čestih grčeva ili poremećaja sna, uvijek je preporučljivo razgovarati s liječnikom ili nutricionistom koji može procijeniti stvarno stanje organizma i savjetovati odgovarajuće korake.
Jer ponekad upravo mali, često zanemaren mineral može igrati iznenađujuće veliku ulogu u tome kako se osjećamo iz dana u dan.
Mirjana Jović
Ako vam je ovaj tekst pomogao, slobodno ga podijelite.
