Starenje mozga dugo se smatralo gotovo neizbježnim procesom koji sa sobom nosi sporije razmišljanje, slabije pamćenje i pad koncentracije. Međutim, posljednjih godina znanstvenici sve više proučavaju ljude čiji mozak prkosi toj logici. Riječ je o skupini koju neuroznanstvenici nazivaju “superagerima” – osobama starijima od 70 ili 80 godina čije su kognitivne sposobnosti gotovo jednako dobre kao kod ljudi desetljećima mlađih.
Drugim riječima, dok mnogi s godinama primjećuju da im treba malo više vremena da se sjete imena ili gdje su ostavili ključeve, kod ovih ljudi pamćenje i mentalna jasnoća ostaju iznenađujuće očuvani.
Mozak koji stari drugačije
Istraživanja provedena na sveučilištima poput Northwestern Universityja i Harvard Medical School pokazala su da mozak tzv. superagera ima nekoliko specifičnih karakteristika. Najzanimljivija je debljina kore mozga u područjima zaduženima za pamćenje i donošenje odluka. Kod tih osoba ta područja često izgledaju gotovo jednako kao kod ljudi u pedesetim godinama.
Jedna od ključnih regija je anteriorni cingularni korteks, dio mozga koji sudjeluje u regulaciji emocija, pažnje i donošenju odluka. Kod superagera taj dio mozga sporije se smanjuje s godinama. Osim toga, u njihovim mozgovima pronađen je veći broj specifičnih neurona – tzv. von Economo neurona – koji su povezani s društvenim ponašanjem, empatijom i kompleksnim razmišljanjem.
Znanstvenici pretpostavljaju da upravo kombinacija tih faktora doprinosi očuvanju mentalne agilnosti.
Nije sve u genetici
Premda genetika ima određenu ulogu, sve više studija pokazuje da način života značajno utječe na zdravlje mozga. Zanimljivo je da mnogi superageri dijele slične navike.
Prije svega, riječ je o ljudima koji ostaju mentalno aktivni – čitaju, uče nove stvari, sudjeluju u razgovorima i zadržavaju znatiželju prema svijetu. Neuroznanstvenici često naglašavaju da je mozak poput mišića: što ga više koristimo, to dulje ostaje funkcionalan.
Druga važna komponenta je društvena povezanost. Studije pokazuju da ljudi koji održavaju bliske odnose s obitelji i prijateljima imaju manji rizik od kognitivnog pada. Razgovori, razmjena ideja i emocionalna povezanost aktiviraju brojne dijelove mozga i djeluju kao svojevrsni mentalni trening.
Treći faktor je tjelesna aktivnost. Redovito kretanje – bilo da je riječ o hodanju, plivanju ili jogi – potiče cirkulaciju i opskrbu mozga kisikom, ali i stimulira stvaranje novih neuronskih veza.
Hormoni i mozak u srednjim godinama
Za žene je posebno zanimljivo pitanje što se događa s mozgom tijekom perimenopauze i menopauze. Pad estrogena može utjecati na pamćenje, koncentraciju i osjećaj mentalne jasnoće, što mnoge žene opisuju kao “moždanu maglu”.
Estrogen, naime, ima važnu ulogu u zaštiti neurona i u regulaciji neurotransmitera koji sudjeluju u procesima učenja i pamćenja. Zato promjene u hormonskoj ravnoteži u tom razdoblju života mogu privremeno utjecati na kognitivne funkcije.
Dobra je vijest da su te promjene u većini slučajeva privremene i prilagodljive. Mozak je iznimno plastičan organ i sposoban je stvarati nove neuronske veze tijekom cijelog života.
Što pomaže očuvati mentalnu svježinu
Iako ne postoji univerzalni recept za “mladi mozak”, istraživanja dosljedno izdvajaju nekoliko navika koje se povezuju s boljim kognitivnim zdravljem:
- redovita tjelesna aktivnost
- kvalitetan san
- uravnotežena prehrana bogata omega-3 masnim kiselinama i antioksidansima
- mentalna stimulacija (učenje jezika, čitanje, nove vještine)
- društveni kontakti i emocionalna povezanost
Drugim riječima, ono što je dobro za srce obično je dobro i za mozak.
Mozak voli izazove
Možda je najzanimljivija poruka istraživanja o superagerima upravo ova: mozak ne mora nužno “odustati” s godinama. Kod nekih ljudi on ostaje iznimno vitalan i u dubokoj starosti, a sve više dokaza pokazuje da način života igra veliku ulogu u tome.
Zato stručnjaci često savjetuju da se mentalna znatiželja njeguje jednako kao i tjelesna kondicija. Novi hobiji, razgovori, knjige, putovanja ili učenje nečega posve novog nisu samo zadovoljstvo – oni su i svojevrsna investicija u zdravlje mozga.
Naravno, svaka osoba je drugačija i ako primijetite izraženije probleme s pamćenjem ili koncentracijom, uvijek je važno razgovarati s liječnikom kako bi se procijenilo o čemu je riječ i treba li dodatna obrada.
Jer mozak, baš poput ostatka tijela, najbolje funkcionira kada o njemu svjesno brinemo – u svakoj životnoj dobi. 🧠
Tamara Vratarić
Ako vam je ovaj tekst pomogao, slobodno ga podijelite.
