Proljeće je, a u meni nemir… ide tako pjesma, ali s tim nemirom očito idu i pojačani valunzi koje u proljetnom razdoblju osjete mnoge žene u perimenopauzi i menopauzi. I dok temperature rastu, dani se produžuju, a mi očekujemo više energije – tijelo počinje reagirati upravo suprotno. Valunzi koji su tijekom zime bili podnošljivi u proljeće postaju učestaliji, intenzivniji i ono što nas najviše frustrira, potpuno nepredvidivi.
Stoga proljeće djeluje kao svojevrsni stres-test za naš sustav regulacije temperature koji je u menopauzi već iznimno osjetljiv.
Gubitak temperaturne ravnoteže
A da bismo razumjele zašto su valunzi izraženiji upravo sada, potrebno je vratiti se na osnovni mehanizam njihova nastanka. U središtu svega je hipotalamus – regulator tjelesne temperature koji u zdravom, hormonski stabilnom organizmu održava tzv. termoneutralnu zonu. Riječ je o rasponu u kojem tijelo ne reagira na manje promjene temperature.
U menopauzi se, zbog pada estrogena, ta zona značajno sužava. Neurotransmiterski sustavi, osobito serotoninski i noradrenergički, postaju nestabilniji, a hipotalamus počinje reagirati na minimalne podražaje. Ono što je nekad bilo neprimjetno – lagano zagrijavanje prostorije ili brži hod – sada može pokrenuti naglu vazodilataciju, osjećaj topline i znojenje.
U takvom stanju organizam više nema „rezervni prostor“ za prilagodbu pa svaka dodatna promjena postaje znak za uzbunu.
U proljeće samo mijena stalna jest
Za razliku od zime ili ljeta, proljeće karakterizira nestabilnost pa se tako u jednom danu izmjenjuju hladna jutra, topla podneva i svježe večeri. U kratkom vremenu organizam prolazi kroz više temperaturnih režima, što za tijelo s urednom termoregulacijom ne predstavlja problem. No u menopauzi, gdje je termoneutralna zona već sužena, takve oscilacije postaju značajan izazov.
Organizam ne uspijeva „uhvatiti ritam“ i prelazi iz jedne reakcije u drugu – često prebrzo i preintenzivno pa upravo stoga valunzi u proljeće uglavnom nisu znak pogoršanja, nego posljedica povećanog opterećenja već ionako osjetljivog sustava.
Promjena cirkadijalnog ritma
Proljeće ne donosi samo toplije nego i duže dane, odnosno više svjetla. I taman kad pomislimo da je barem to dobra vijest, znanstvenici kažu da i nije baš – posebno ako ste u perimenopauzi ili menopauzi. Jer dulji dani i veća izloženost prirodnom svjetlu utječu na cirkadijalni ritam putem suprahijazmatske jezgre, što posljedično mijenja lučenje melatonina i modulaciju serotonina.
U stabilnim uvjetima (čitaj – ako niste u perimenopauzi/menopauzi) to rezultira boljim raspoloženjem i većom razinom energije. Međutim, u organizmu koji prolazi kroz hormonsku tranziciju, takve promjene mogu dodatno pojačati unutarnje reakcije.
Drugim riječima, tijelo prima više podražaja nego što ih može optimalno regulirati. U toj povećanoj osjetljivosti lakše dolazi do pokretanja valunga – ponekad i bez jasnog vanjskog okidača.
Živčani sustav je ipak bitan
U posljednje vrijeme sve je više znanstvenih dokaza da valunzi nisu isključivo hormonski fenomen, odnosno da u njihovu nastanku značajnu ulogu ima autonomni živčani sustav.
Jer u menopauzi se bilježi povećana aktivnost simpatičkog dijela – onog koji pokreće brze, „bori se ili bježi“ reakcije – uz smanjenu parasimpatičku regulaciju. To znači da tijelo brže reagira i teže se vraća u stanje ravnoteže.
Proljetno razdoblje, s više aktivnosti, promjenama dnevnog ritma i većom izloženošću vanjskim podražajima, dodatno stimulira taj sustav. Rezultat je izraženija vazodilatacija i intenzivniji subjektivni doživljaj topline.
U stručnim publikacijama, uključujući Menopause Journal, upravo se ta povezanost između autonomne disregulacije i jačine valunga sve češće naglašava.
Problematična svakodnevica
A osim ovih fizioloških mehanizama, proljeće donosi i niz praktičnih situacija koje dodatno opterećuju termoregulaciju.
Primjerice, slojevito odijevanje, ulazak u grijane prostore, pa izlazak na svjež zrak – sve su to mikro-promjene koje tijelo mora brzo registrirati i na njih odgovoriti. U menopauzi taj odgovor često dolazi naglo i bez „filtera“.
Mnoge od nas upravo tada osvijeste koliko je njihov organizam postao osjetljiv na promjene koje su ranije bile gotovo neprimjetne.
Što doista može pomoći
E sad, iako proljeće kao takvo ne možemo promijeniti (a vjerojatno ne bismo ni željele), ipak možemo utjecati na način na koji ih tijelo doživljava.
Danas postoje razne nehormonske metode, odnosno biljni pripravci, primjerice cimicifuga (Actaea racemosa), jedna od najistraženijih biljaka u području menopauzalnih simptoma. Kliničke studije pokazale su da standardizirani ekstrakti mogu smanjiti učestalost i intenzitet valunga te pridonijeti boljoj kvaliteti sna kod dijela žena. Europska agencija za lijekove navodi da se može koristiti za ublažavanje valunga i pojačanog znojenja, uz preporuku kontrolirane primjene.
Važno je naglasiti da cimicifuga ne djeluje kao fitoestrogen. Dostupni podaci upućuju na to da utječe na receptore i signalne putove u mozgu koji upravljaju termoregulacijom, raspoloženjem i autonomnim živčanim sustavom. To objašnjava zašto kod nekih žena pomaže stabilizirati valunge i poboljšati san.
Femiplant je biljni lijek koji sadrži suhi ekstrakt cimicifuginog podanka (Cimicifuga racemosa) i jedini je biljni lijek s cimicifugom, pripremljen kao 40 % izopropilni ekstrakt.
Upravo je ovaj ekstrakt najčešće proučavan oblik cimicifuge s više od 20 kliničkih studija i s preko 12.000 žena diljem svijeta koje potvrđuju učinkovitost u borbi protiv simptoma koji mogu značajno umanjiti kvalitetu života žena u menopauzi. Za razliku od sličnih proizvoda, Femiplant ne sadrži fitoestrogene niti ispoljava učinak sličan estrogenima.
Mudre žene znaju da svaki period u životu nosi svoje ljepote i izazove. I u svakom periodu znaju uživati. Uz Femiplant i menopauzu možete pamtiti po dobrome što nose četrdesete i pedesete godine.
- Biljni lijek za ublažavanje simptoma menopauze kao što su naleti vrućine i pojačano znojenje
- Sadrži suhi ekstrakt cimicifuginog podanka
- Za primjenu kroz usta
- Prije upotrebe pažljivo pročitajte uputu o lijeku, a o rizicima i nuspojavama upitajte svog liječnika ili ljekarnika
Plaćeni oglas o lijeku | S&B-FEMI-HR-03/26-Pričaj mi o tome
Naravno da i promjene svakodnevnih navika mogu doprinijeti smanjenju tegoba. Stabilan ritam spavanja, izbjegavanje alkohola i teških obroka navečer, redovita tjelesna aktivnost i smanjenje stresa mogu imati povoljan učinak.
Preporučuje se redovita konzultacija s liječnikom, osobito ako simptomi traju dulje ili se pojačavaju.
Mirjana Jović
Ako vam je ovaj tekst pomogao, slobodno ga podijelite.
