Žene na tržištu rada neshvaćene su kada je u pitanju reproduktivno zdravlje, nemaju podršku poslodavaca, i sve to se snažno negativno odražava na njihovo mentalno zdravlje i samopouzdanje. Zbog simptoma perimenopauze i nerazumijevanja poslodavaca dio žena odlazi u mirovinu i prije nego su planirale, a Hrvatska generalno nema nikakvu strategiju niti smjernice koje bi obuhvatile problematiku (peri)menopauze i položaj žena na tržištu rada u toj životnoj dobi.
Menstruacija i menopauza na poslu
Anamarija Tkalčec
Sve navedeno pokazalo je istraživanje “Menstruacija i menopauza na poslu” koje je u veljači predstavljeno na saborskom Odboru za ravnopravnost spolova, a napravljeno je krajem 2024. godine na 632 ispitanice od kojih je 168 imalo simptome perimenopauze. Autorice istraživanja su Anamarija Tkalčec iz Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI) i Petra Salarić, osnivačica konzultantske tvrtke pstaboo.
– S obzirom da se u CESI bavim pitanjima ravnopravnosti na tržištu rada, shvatila sam da o utjecaju menstruacije i menopauze na radni život žena u Hrvatskoj zapravo ne znamo gotovo ništa. O tim se temama uglavnom govori u zdravstvenom kontekstu, dok su iskustva žena na radnom mjestu ostajala nevidljiva. Istina je da je ovo potpuno nova tema i tiče se dobrobiti i zdravlja zaposlenica. Zato smo odlučile provesti prvo istraživanje u Hrvatskoj o utjecaju simptoma menstruacije i (peri)menopauze na profesionalni život žena. Željele smo prikupiti podatke, dati glas ženama i otvoriti temu koja je dugo bila prepuštena privatnoj sferi – kaže Anamarija Tkalčec za portal Pričaj mi o tome, dodajući da nažalost položaj žena u (peri)menopauzi na tržištu rada još uvijek u dovoljnoj mjeri ne prepoznaju niti poslodavci, niti donositelji odluka.
Najviše je, kaže, nije iznenadio broj žena koje imaju problem zbog simptoma (peri)menopauze, nego činjenica koliko ih o tome šuti. Čak 81,8 posto žena, ističe naša sugovornica, smatra da simptomi (peri)menopauze utječu na njihov radni život. Istodobno, skoro polovina žena nikada ne razgovara o svojim poteškoćama s nadređenima, a veliki broj njih koristi godišnji odmor, rad od kuće ili druge načine prilagodbe bez da otkrije pravi razlog.
– Kao ženu najviše me pogodio rezultat koji kaže da 76,6 posto žena smatra da je ova tema i dalje tabu, uz činjenicu da čak u 73,1 posto slučajeva ispitanice navode da postojanje tabua prema menstruaciji i menopauzi primarno utječe na njihovo mentalno zdravlje te kod 67,2 posto ispitanica na samopouzdanje. Zamislite koliko je snažan utjecaj tabua ženskog ciklusa!
Također, mnoge žene opisivale su kronični umor, nesanicu, valunge, anksioznost i takozvani brain fog, ali i osjećaj da moraju nastaviti funkcionirati kao da se ništa ne događa.
S druge strane, istraživanje je pokazalo i nešto ohrabrujuće, a to je da kada postoji razumijevanje kolega i nadređenih te mogućnost prilagodbe rada, žene ne traže privilegije, nego jednostavno podršku da mogu nastaviti kvalitetno raditi – tumači nam dalje Anamarija Tkalčec.
Nedostaje razumijevanje menopauze
Kada se govori o menopauzi, napominje koautorica istraživanja, ona je u Hrvatskoj i dalje prvenstveno zdravstvena tema. Ono što nedostaje je razumijevanje da menopauza ima i socijalnu, ekonomsku i radnu dimenziju. Trenutno ne vidimo, ističe, sustavne nacionalne kampanje, edukacije za poslodavce ili strateške dokumente koji bi se ozbiljnije bavili utjecajem menopauze na kvalitetu života i položaj žena na tržištu rada.
– Smatram da je potrebno snažnije povezati zdravstvene politike, kao i politike rada te politike rodne ravnopravnosti. Menopauza nije problem pojedine žene, nego životna faza kroz koju prolazi gotovo polovina radno aktivnog stanovništva ženskog spola – nastavlja Tkalčec.
Pitali smo je i koje je njezino mišljenje što treba poduzeti, osobito u sferi nerazumijevanja poslodavaca i činjenice da mnoge žene zbog toga ranije odlaze u mirovinu. Anamarija Tkalčec misli da ne postoji jedno rješenje, ali zato postoji niz koraka koji zajedno mogu napraviti veliku razliku.
– Prvi je destigmatizacija. Dok god žene osjećaju da o simptomima ne smiju govoriti, teško je očekivati promjene. Drugi je edukacija poslodavaca i menadžera. Mnogi problemi ne proizlaze iz loše namjere, nego iz neznanja. Ako osoba nikada nije čula za utjecaj nesanice, valunga ili brain foga na svakodnevno funkcioniranje, teško će razumjeti potrebe zaposlenice. Treći korak je uvođenje konkretnih mjera podrške, poput fleksibilnog radnog vremena, mogućnosti rada od kuće, prilagodbe radnog prostora ili dodatne zdravstvene podrške.
Žene ne napuštaju tržište rada zato što ne žele raditi. Napuštaju ga kada osjećaju snažan utjecaj simptoma, a nemaju konkretnu podršku.
Upravo zato je važno graditi radna okruženja u kojima se iskustvo (peri)menopauze ne doživljava kao slabost nego kao dio života – tumači Tkalčec.
Hrvatska na početku procesa
Istraživanje je ukazalo i na činjenicu da je Ujedinjeno Kraljevstvo postalo europska država predvodnica promjena. U UK-u su, naime, osnovali Nacionalni odbor za menopauzu unutar Nacionalne zdravstvene službe te objavili prvi svjetski standard za menstruaciju, menstrualno zdravlje i menopauzu, s jasnim smjernicama za poslodavce. Slične inicijative prisutne su i u Španjolskoj, Švedskoj, Irskoj, Austriji, Indiji, Australiji i Kanadi. Stoga su i autorice istraživanja proučavale primjere iz UK-a, pa Anamarija Tkalčec kaže da su oni važan korak naprijed te da je posebno zanimljiv Menopause Workplace Pledge i niz standarda koji poslodavcima daju vrlo konkretne smjernice kako prilagoditi radna mjesta ženama u menopauzi. Ono što je važno, dodaje Tkalčec, jest da se fokus ne stavlja na “poseban tretman”, nego na stvaranje radnog okruženja u kojem žene mogu ostvariti svoj puni potencijal.
Photo: Unsplash
– U odnosu na Ujedinjeno Kraljevstvo Hrvatska se još nalazi na početku procesa kao i većina europskih zemalja koje tek počinju ozbiljnije otvarati ovu temu. Dobra je vijest da ne moramo izmišljati rješenja od početka. Već postoje primjeri dobre prakse iz Ujedinjenog Kraljevstva, Irske, Švedske, Nizozemske i Španjolske iz kojih možemo učiti. Voljela bih da Hrvatska ovu temu ne promatra kao još jedan problem, nego kao priliku da unaprijedi kvalitetu života žena, zadrži iskusne radnice na tržištu rada, i razvije suvremenije i uključivije radne politike – ističe koautorica istraživanja.
Kakva je situacija upitali smo i Ministarstvo zdravstva, i u njemu su nam rekli da prepoznaju važnost podizanja svijesti o zdravstvenim izazovima i promjenama koje žene mogu prolaziti tijekom perimenopauze i menopauze. Kroz suradnju sa zdravstvenim ustanovama, stručnim društvima, Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i drugim dionicima zdravstvenog sustava kontinuirano se promiče zdravstveno opismenjavanje i dostupnost stručnih informacija vezanih uz zdravlje žena, kažu u Ministarstvu zdravstva.
– Istodobno, svjesni smo da tema perimenopauze i menopauze nadilazi isključivo zdravstveni aspekt te obuhvaća i pitanja radnog okruženja, uvjeta rada i položaja žena na tržištu rada. Budući da su ta pitanja u nadležnosti resora rada i radnih odnosa, za detaljnije informacije o eventualnim mjerama usmjerenima prema poslodavcima i radnim pravima žena preporučujemo obraćanje Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Ministarstvo zdravstva prati suvremene trendove i primjere dobre prakse u području zaštite zdravlja žena te podupire aktivnosti koje pridonose boljoj informiranosti i dostupnosti zdravstvene skrbi – kažu u Ministarstvu zdravstva.
Nema pogodnosti za radnice u perimenopauzi
Photo: Unsplash
Obratili smo se, naravno, i spomenutom Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike (MROSP), a oni kažu da opće radno zakonodavstvo u Hrvatskoj ne poznaje posebne pogodnosti za radnice koje su u perimenopauzi. No isto tako kažu da nema ni zapreka da stvari, jednostavno rečeno, budu znatno uređenije nego sada.
– S obzirom da navedeni pravni izvori u pravilu predviđaju niz povoljnije uređenih prava za radnike od minimalnih zakonskih, nije protivno Zakonu o radu, a niti propisima iz područja zaštite na radu, da se istima urede i posebne pogodnosti za radnice koje su u perimenopauzi, kao što bi, primjerice, bili osigurani plaćeni ili neplaćeni dani za vrijeme značajnijih tegoba uzrokovanih perimenopauzom, dodatni dani godišnjeg odmora nakon određene godine života, niža norma koja se zahtijeva kod obavljanja pojedinih vrsta poslova i slično – ističu u MROSP-u, dodajući da je ministar Alen Ružić itekako upoznat s ovom temom te podržava svaki oblik javne rasprave kada je riječ o ženskom zdravlju.
Kao ravnatelj KBC-a Rijeka, dodali su, bio je na čelu ustanove koja je menopauzu odlučila predstaviti kao ozbiljnu javnozdravstvenu temu, i gdje menopauza nije tretirana kao privatni problem pojedine žene, nego kao pitanje kvalitete života, mentalnog zdravlja, partnerskih odnosa, radne sposobnosti i društvene podrške.
Zamolili smo Anamariju Tkalčec da komentira i stavove resornih ministarstava, pa je rekla kako je posebno zanimljivo da Ministarstvo rada potvrđuje da postojeći zakonodavni okvir omogućava poslodavcima uvođenje različitih mjera podrške za žene koje se suočavaju sa značajnim simptomima perimenopauze i menopauze, poput fleksibilnih radnih aranžmana, dodatnih dana odmora ili drugih oblika prilagodbe rada.
„Upravo je naše istraživanje pokazalo da se žene u Hrvatskoj i dalje suočavaju s nedostatkom razumijevanja i podrške na radnom mjestu.
Mnoge žene svoje simptome skrivaju, ne traže prilagodbe ili koriste godišnji odmor kako bi se nosile s tegobama.
Menopauza nije isključivo zdravstveno pitanje, kao što nije ni isključivo pitanje radnih odnosa. Ona je pitanje kvalitete života, zdravlja, radne sposobnosti i rodne ravnopravnosti“ – zaključuje Anamarija Tkalčec.
Što o svemu misle poslodavci
Marija Lugarić
A što o svemu misle poslodavci? Kako uopće gledaju na žene i menopauzalno zdravlje, s obzirom da je (peri)menopauza tema koja se tek otvara u Hrvatskoj u kontekstu žena na tržištu rada. Hrvatski Sabor je, primjerice, institucija koja je glavni nositelj zakonodavne vlasti, no saborska zastupnica i predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova, Marija Lugarić, kaže da za saborske zastupnice u tom smislu nema osmišljenih nikakvih mjera.
– Niti jedan od propisa za zastupnice ne predviđa nikakve olakšice niti radne prilagodbe u vrijeme kada patimo od menstrualnih i/ili (peri)menopauzalnih simptoma, ili bilo kakvih drugih poteškoća vezanih uz žensko reproduktivno zdravlje. Štoviše, imali smo i slučajeve da su zastupnice netom pred porod ili poslije poroda dolazile na glasanje jer naprosto nema nikakve ustavne, zakonske ili poslovničke mogućnosti zamjena za zastupnice u takvim okolnostima. Osim da stave mandat u mirovanje, što je priča za sebe – kaže nam Marija Lugarić pojašnjavajući da je zastupnicama, kao državnim dužnosnicama, radni odnos definiran prema Zakonu o državnim dužnosnicima i Zakonu o pravima i obvezama zastupnika te ujedno imaju određena prava i obveze prema Poslovniku Hrvatskog sabora, i upravo to su područja koja nemaju definirane nikakve olakšice, kako je spomenula prvotno u izjavi.
Sa sličnim pitanjem o razini svijesti o (peri)menopauzi kontaktirali smo i Atlantic Grupu, jednog od vodećih poslodavaca u Hrvatskoj. Odgovorili su nam da svoj korporativni identitet temelje na uvažavanju različitosti, no (peri)menopauzi ipak, kako kažu, ne pristupaju na točno određeni i sistematiziran način.
„Našim zaposlenicima i zaposlenicama u pogledu temeljnih potreba nastojimo uvijek pristupati individualno, ali i maksimalno izaći u susret i kad se suočavaju s različitim izazovima i teškoćama, gdje (peri)menopauza nije iznimka, iako ovoj konkretnoj temi ne pristupamo na neki sistematiziran način. Brojne su pogodnosti koje naše kolegice i kolege mogu koristiti kao pogodnosti zaposlenja u Atlantic Grupi, od dodatnih zdravstvenih programa i pregleda, preko sportskih programa, slobodnih dana i sabbaticala, do fleksibilnih modela rada – navode u odjelu korporativnih komunikacija Atlantic Grupe.
Kako se kao poslodavac odnose prema zaposlenicama u (peri)menopauzi upitali smo i HZZO, birokratsku ustanovu iz zdravstvenog područja s velikim brojem žena koje po svojoj životnoj dobi spadaju baš u razdoblje (peri)menopauze. U svom su odgovoru ponajprije naveli da se kao javna ustanova pridržavaju Temeljnog kolektivnog ugovora za zaposlenike u javnim službama te Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja kojima se uređuju razna prava radnika.
– Služba za upravljanje ljudskim potencijalima uvijek je otvorena i dostupna radnicima da joj se obrate kada imaju bilo kakve potrebe. U projektu smo uspostavljanja hibridnog načina rada što utječe na zadovoljstvo radnika, a pravo na plaćeni dopust omogućuje radnicima ostvarivanje slobodnih dana radi važnih osobnih potreba – kažu u HZZO-u.
Dakle, po svemu navedenom, što je vidljivo iz istraživanja i komunikacije sa sugovornicima u tekstu, (peri)menopauza u kontekstu žena na tržištu rada je tema koja se u Hrvatskoj prešućuje. Još nitko od relevatnih institucija nije je otvorio na konkretan i jasan način koji bi pomogao ženama. O njoj se praktički ne govori, ne postoje ni smjernice za poslodavce, niti ih se educira o ženskom zdravlju. Jasno je da nema ni zakonske regulative, kao ni olakšica u smislu bolovanja, prilagodbe rada i općenito razumijevanja prema ženama koje prolaze kroz menopauzalnu tranziciju. No glas žena uvijek nađe svoj put, stoga je i ova tema tek početak nečega što u Hrvatskoj treba zaživjeti i za što ćemo se snažno boriti – adekvatna razina svijesti i razumijevanja spram ženskog zdravlja, (peri)menopauze i svega što taj dio života kod žena nosi sa sobom.
Jasmina Sarić Čedić
Ovaj sadržaj sufinaciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
