Kad prođe godinu dana od posljednje menstruacije, ulazimo u novo, često nedovoljno objašnjeno razdoblje života – postmenopauzu. Iako je po definiciji to “razdoblje nakon menopauze”, u stvarnosti postmenopauza nosi svoje osobitosti, promjene i izazove koji zaslužuju više pozornosti nego što im se inače pridaje. Ona ne znači kraj hormonalnih promjena, već stabilizaciju nakon burnih godina perimenopauze – i priliku da se bolje upoznamo sa sobom i vlastitim tijelom.
Što se nam događa
U postmenopauzi razine estrogena i progesterona ostaju trajno niske, što dugoročno utječe na brojne sustave u tijelu. Promjene su suptilnije nego u perimenopauzi, ali su i trajnije. Među njima su najčešće:
- Stanjivanje vaginalne sluznice i suhoća rodnice, zbog čega mnoge žene osjećaju nelagodu, svrbež ili bol pri odnosu (tzv. urogenitalni sindrom menopauze).
- Ubrzano gubljenje koštane mase – rizik od osteoporoze znatno raste u prvih 5–10 godina postmenopauze.
- Promjene u metabolizmu – povećava se sklonost nakupljanju masnog tkiva, osobito oko trbuha, što može utjecati na razinu šećera i masnoća u krvi.
- Suhoća kože, opadanje kose, krhkost noktiju, kao odraz niske razine estrogena.
- Zamjetan utjecaj na mentalno zdravlje – neke žene nastavljaju osjećati tjeskobu, razdražljivost ili blagu depresivnost.
Nove spoznaje ukazuju i na rastući rizik od metaboličkih bolesti. Nedavna istraživanja povezuju postmenopauzu s većom učestalošću masne jetre (MASLD), a krivac se krije u gubitku estrogenske zaštite, koji pogoduje nakupljanju visceralne masti i inzulinskoj rezistenciji. Upravo zato je ključno redovito kontrolirati jetrene enzime i masnoće u krvi, osobito u slučaju umora, nadutosti ili neobjašnjivog debljanja.
Kako znati da smo u postmenopauzi?
Najčešći kriterij je odsutnost menstruacije tijekom najmanje 12 uzastopnih mjeseci, bez ikakvih drugih medicinskih uzroka. Laboratorijske pretrage obično više nisu nužne, ali kod žena koje su imale histerektomiju ili hormonalnu terapiju, mjerenje FSH-a (folikulostimulirajući hormon) može pomoći u potvrdi statusa.
Je li kasno za pomoć?
Apsolutno ne. Iako je najviše pažnje usmjereno na perimenopauzu, postmenopauza je faza u kojoj je iznimno važno skrbiti o zdravlju dugoročno. Upravo u ovom razdoblju mogu se koristiti lokalni estrogenski pripravci za ublažavanje suhoće rodnice, dodaci prehrani za očuvanje kostiju, ali i hormonska nadomjesna terapija (HRT) – za žene kojima ona odgovara i naravno isključivo prema preporuci liječnika.
Zanimljivo, najnovije analize Women’s Health Initiative pokazuju da je HRT, kada se započne unutar 10 godina od menopauze i kod žena mlađih od 60 godina, ne samo siguran već i kardiovaskularno zaštitan. Transdermalni estrogen, osobito, pokazuje pozitivne učinke na razinu kolesterola i jetrene funkcije. U tijeku su i istraživanja terapije Duavee – kombinacije estrogena i selektivnog modulatora estrogenih receptora – koja pokazuje potencijal u smanjenju rizika od raka dojke kod žena s određenim dijagnozama.
Kako si pomoći?
- Redovita tjelovježba, osobito kombinacija aerobnih i vježbi snage, pomaže u očuvanju mišićne i koštane mase.
- Hranjiva prehrana bogata kalcijem, vitaminom D, fitonutrijentima i zdravim mastima (posebno iz maslinova ulja, orašastih plodova i ribe).
- Lokalna hormonska terapija (isključivo na preporuku liječnika) u obliku krema, ovula ili vaginalnih tableta može znatno ublažiti suhoću i smanjiti rizik od infekcija.
- Psihološka podrška i otvoren razgovor s partnerom ili terapeutom važan je alat u očuvanju emocionalne stabilnosti i intimnosti.
- Preventivni pregledi – redovita denzitometrija, kontrola šećera i masnoća u krvi te ginekološki pregledi ostaju ključni dio brige o zdravlju.
Za kraj uvijek pozitivno – gotovo polovica žena u postmenopauzi izjavljuje da se osjeća mlađe nego što jesu, unatoč izazovima.
Meri Krnić
