Agava potječe iz Meksika, a u Europu je donesena u 16. stoljeću preko Španjolske te se raširila po svim zemljama Mediterana.
Najrasprostranjenija je kao poludivlja biljka na priobalju i otocima, a najpoznatija je agava s Hvara gdje vrijedne otočanke od njenih vlaknastih niti izrađuju čipku, a vlakna se koriste i za izradu užadi, torbica, stolica, i sl.
Agava je biljka izvanrednih nutritivnih i ljekovitih sredstava, pa se cijeđenjem lista dobiva sok koji djeluje kao purgativ, a kao antiseptik koristi se na hematomima i modricama.
Legenda Azteka govori o zloj božici Tzitzimitl koja je upila sunce i svu svjetlost te ostavila svijet u potpunom mraku. Bog iskupljenja i darovatelj života se u borbi protiv zle božice zaljubio u njenu unuku Mayahuel. U bijegu od zle božice Darovatelj života je sebe i svoju voljenu pretvorio u grane na drvetu koje bi se na povjetarcu povremeno doticale. Kada je zla božica to saznala, otkine granu svoje unuke, a Darovatelj života je u tom trenu ubije i vrati svjetlost na svijet. On zakopa grančicu svoje ljubljene te je polije svojim suzama iz koje izniče prva agava.
