Čovjek bez zraka može živjeti svega nekoliko minuta. Disanje je spontani, nesvjesni, ritmički mehanički proces o kojem ne razmišljamo previše.
No, budući da količina kisika koji unosimo u organizam usko povezana s našim imunitetom, možda bi trebali razmisliti o tome dišemo li pravilno. Dišna fizioterapija od vitalnog je značenja za zdravo življenje.
Zbog suvremenog načina života, premalo kretanja i nepravilnog držanja tijela udišemo kratko, gornjim dijelom, s ramenima prema naprijed i opuštenim trbušnim mišićima.
Disanje je osnova nekih vježbi jer bez pravilnog disanja ne postiže se optimalna učinkovitost pokreta, no, u svakodnevnim situacijama uglavnom dišemo nepravilno.
Čovjek udahne 14-18 puta u minuti, unoseći u pluća 7500 cm2 zraka što je nekih 30% kapaciteta pluća. Ta količina udahnutog zraka dovoljna je da nas održava, ali ne i da obnavlja naš organizam. Kada bismo disali ‘punim plućima’, učinili bismo to 6-8 puta u minuti i unijeli u pluća dvostruko više zraka i sa njime mikroorganizama, hranjivih čestica, vlage, neophodnih za izmjenu tvari u organizmu.
Najveći dio otpadnih tvari iz organizma odvija se disanjem, potom preko kože, mokrenjem i stolicom.
Poduži je popis dobrobiti i pozitivnih učinaka pravilnog disanja na zdravlje, isto tako, i popis bolesti i tegoba uzrok kojih leži u nepravilnom, nesvjesnom i nesvrsishodnom disanju.
Pravilnim se disanjem postiže sklad između duha i tijela, osvještavanje disanja ima terapeutsku snagu. Mišićna aktivnost prilikom dubokog disanja blagotvorno djeluje na unutarnje organe, pospješuje probavu i apsorpciju hranjivih tvari kao i odbacivanje toksina. Disanje regulira rad srca i krvni tlak kao i protok energije kroz cijelo tijelo, a time i učinkovitost većine fizioloških funkcija. Pravilnim (dubokim) disanjem pojačava se protok limfe, ubrzava izbacivanje štetnih tvari, jača imunitet i organizam u cjelini.
Razlikujemo tri osnovne vrste disanja:
- donje ili trbušno disanje,
- srednje ili prsno disanje,
- gornje disanje (disanje ključnom kosti);
Kod donjeg (trbušnog) disanja ošit se isteže nadolje donji dio prsnog koša se širi, a donji dio pluća ispunjava zrakom, trbuh se kod udisaja ispupčava. Većina ljudi (posebno žena) veoma rijetko diše na ovaj način, a upravo se trbušnim disanjem postiže puna gibljivost prsnog koša i u potpunosti koristi puni kapacitet pluća.
Kod prsnog disanja prsni koš se širi prije svega bočno. Kod gornjeg disanja (disanja ključnom kosti ) dah je kratak i brz, površan. Ovakvo disanje karakteristično je kod psihičkih napora i stresa.
Kako naučiti pravilno disati?
Preporuka je posavjetovati se sa liječnikom, otići na tečaj ili seminar za učenje pravilnog disanja ili barem nastojati disati dublje, sporije i svjesnije.
Za početnike naglo i dugotrajno vježbanje može prouzročiti određene tegobe. Tek nakon nekog vremena, kada se pravilan način disanja usvoji kao prirodan može se kontinuirano prakticirati.
Nekoliko vježbi disanja može nam pomoći da svom tijelu osiguramo dovoljnu količinu kisika i potaknuti pravilan ritam disanja.
Što sporije i dublje dišemo, to bolje.
Za početak, probajte duboko udahnuti i zamisliti nešto pozitivno. Zadržite dah i pokušajte osvijestiti proces disanja, potom izdahnite, polako… Zadržavanje daha treba trajati četverostruko duže nego udah, izdah bi trebao trajati duplo duže od udaha (npr. 4 sekunde udah, 16 sekundi zadržati dah, 8 sekundi izdah).
Ponovite vježbu desetak puta na isti način, dva-tri puta tijekom dana. Najbolji učinak postiže se na svježem zraku, u prirodi.
Tijekom disanja poželjno je vizualizirati (zamišljati) kako kisik ulazi u tijelo, kako hrani svaku stanicu, kako daje energiju… Zamišljanje pojačava efekt i ubrzava proces pročišćavanja organizma.
Uz pravilno disanje, važna je i kvaliteta zraka koji udišemo. Svjež zrak, prirodno okruženje, zelenilo – najbolje je što možemo pružiti svome tijelu. Kada nismo u prilici boraviti na otvorenom, u prirodi, prostore u kojima boravimo trebali bismo redovito provjetravati.
Osobama koje prakticiraju redovitu šetnju, brzo hodanje, jogging i sl. aktivnosti preporuča se izbjegavati prometnice, gusto naseljena područja, okolicu tvornica i područja zagađena smogom i drugim zagađenjima.
Pozitivni učinci pravilnog disanja:
- regulacija pH krvi i krvnog tlaka,
- stimulacija parasimpatičkog nervnog sustava,
- bolja probava,
- brži metabolizam,
- pomaže kod govornih poteškoća,
- pomaže kod anksioznosti, panike, fobija,
- pomaže kod raznih respiratornih sezonskih alergija,
- pomaže kod prekomjerne tjelesne težine uzrokovane emocionalnim stresom,
- drugo;
Preuzeto s dopuštenjem: Praktičan život
