Sigurno ste se u svoj život barem jednom našle u situaciji u kojoj ste u jednom trenutku bile sretne i ushićene, a par trenutaka kasnije tužne i bezvoljne. Život žene obilježavaju dinamične endokrinološke promjene koje mogu izazvati poremećaje raspoloženja i anksioznost. Takvi se poremećaji uglavnom javljaju zajedno s reproduktivnim prijelazima koji uključuju menarhu, menstrualni ciklus, perinatalno razdoblje i perimenopauzu.
Predmenstrualni poremećaji
Prevalencija poremećaja raspoloženja otprilike je dvostruko veća u žena nego u muškaraca. Milijuni žena, njih čak do 80 posto, kroz život razviju određeni stupanj predmenstrualnog sindroma (PMS) ili dožive pojavu barem jednog psihološkog ili fizičkog simptoma tijekom luteinske faze menstrualnog ciklusa.
Dinamične mjesečne promjene u razinama spolnih hormona uvelike mogu utjecati na ravnotežu emocija i kognitivnih funkcija, što na kraju dovodi do pojave raznih psihoneuroendokrinoloških simptoma u žena reproduktivne dobi. Takvi simptomi, ali i njihov intenzitet, mogu se znatno razlikovati od žene do žene te biti različiti od ciklusa do ciklusa.
U reproduktivnoj dobi, jedan od najčešćih uzroka promjena raspoloženja su predmenstrualni poremećaji – predmenstrualni sindrom (PMS) i predmenstrualni disforični poremećaj (PMDD).
PMS se definira kao skup fizičkih i psiholoških simptoma koji se pojavljuju u predvidljivom obrascu u žena – svakog mjeseca tjedan ili dva prije menstrualnog krvarenja. Naravno, postoje različiti stupnjevi ozbiljnosti PMS simptoma te kako ih svaka žena doživljava i proživljava, ali činjenica jest da takvi simptomi mogu negativno utjecati na svakodnevni život.
Najblaži simptomi, koji se ujedno pojavljuju kod velike većine žena, su nadutost i osjetljivost grudi. Osim toga, moguća je pojava depresije, gubitak energije i libida, razdražljivost, glavobolja, bolovi u zdjelici, žudnja za hranom, umor, poremećaj spavanja te mnogi drugi simptomi.
U manjem broju slučajeva, simptomi PMS-a mogu prijeći u predmenstrualni disforični poremećaj (PMDD) koji može značajno utjecati na kvalitetu života žene i ugroziti njezine odnose s bližnjima.
PMDD je teži oblik PMS-a te utječe na 3-6 posto žena, a dijeli se u dvije kategorije:
- fizički: simptomi uključuju debljanje ili percepciju debljanja, nadutost, zadržavanje tekućine, žudnju za hranom, promjenu apetita i bolove
- bihevioralni/psihološki: simptomi uključuju zaboravljivost, promjene raspoloženja, nemogućnost koncentracije i blagu do tešku depresiju.
Ponekad se pojmovi PMS i PMDD koriste kao sinonimi, ali oni to nisu. Žene s PMS-om i PMDD-om dijele mnoge iste simptome, ali razlikuje ih stupanj ozbiljnosti. PMDD je dovoljno ozbiljno stanje da prekine dnevne aktivnosti. Isto tako, potrebno je istaknuti da se kod PMS-a i PMDD-a simptomi javljaju tijekom lutealne faze. Ukoliko su simptomi prisutni kroz cijeli mjesec, a pogoršavaju se tijekom lutealne faze, to je obično znak da postoji i neki drugi fizički ili emocionalni problem.
Iako se danas puno toga zna o PMS-u i PMDD-u, uzrok i dalje nije u potpunosti istražen. Međutim, jasna je činjenica da tijekom menstruacije dolazi do promjena u razini hormona. Jednako tako, razine moždanih kemikalija tj. neurotransmitera (serotonina i dopamina) mogu imati ulogu u izazivanju promjena raspoloženja.
Za liječenje PMS-a i PMDD-a ključna je promjena načina života. Ona uključuje pravilnu prehranu, svakodnevnu tjelesnu aktivnost, dodatke vitamina B6, magnezija i kalcija te smanjenje stresa.
Utjecaj hormona
Iako točan uzrok promjena raspoloženja nije u potpunosti jasan, suštinski se ona događaju zbog hormonalnih fluktuacija tijekom menstrualnog ciklusa. Takve promjene u razinama hormona rezultiraju složenim interakcijama između steroidnih hormona jajnika i neurotransmitera centralnog živčanog sustava. Također, poznata je i činjenica da spolni hormoni imaju ključan utjecaj na razvoj ženskog središnjeg živčanog sustava (CNS), a jednako tako se i estrogenski receptori nalaze u hipotalamusu i drugim dijelovima CNS-a. Zapravo, smatra se kako jajnici i spolni hormoni utječu na raspoloženje i kognitivne funkcije modulirajući nekoliko sustava neurotransmitera, konkretno serotonergičke i domaninergičke funkcije koje su ključne za fiziološku regulaciju raspoloženja, pamćenja i učenja.
Stoga ne čudi činjenica da estrogeni mogu imati kontrolu nad raspoloženjem, kognitivnim funkcijama i u zdravlju neurona. Oni mogu povećati razinu serotonina u organizmu, a samim time poboljšati raspoloženje i smanjiti depresiju.
Uloga vitamina B6 u savladavanju promjena raspoloženja
Piridoksin (vitamin B6) je jedan od mogućih izbora za liječenje simptoma PMS-a. Iako se isprva smatralo kako ovaj vitamin utječe na „ispravljanje“ metabolizma estrogena, on zapravo ima ulogu u regulaciji proizvodnje monoamina u mozgu.
Vitamin B6 služi kao kofaktor u sintezi neurotransmitera te je prekursor serotonina i dopamina, a istraživanja su potvrdila njegove pozitivne učinke na smanjenje psiholoških simptoma PMS-a. Tako on učinkovito pomaže i kontrolira psihološke simptome poput ljutnje, frustracije i povećanog apetita te ublažava temperamentne i bihevioralne simptome.
Neravnoteža u razini steroidnih hormona jedan je od uzroka relativnog nedostatka piridoksina. Posljedica nedostatka vitamina B6 je smanjenje razine dopamina u bubrezima. To dovodi do povećanja izlučivanja natrija, što rezultira zadržavanjem vode te se javljaju simptomi poput oticanja ekstremiteta te nelagoda u trbuhu i prsima. Osim toga, niske razine piridoksina povećavaju razinu prolaktina i rezultiraju pojačanim psihološkim simptomima tijekom predmenstrualnog razdoblja. Zbog toga su određeni autori predložili vitamin B6 kao učinkoviti lijek ne samo za psihološke simptome povezane s tjeskobom i depresijom, već i za fizičke simptome PMS-a poput bolova u trbuhu, leđima i mišićima.
Crvena aktivirana Maca (kapsule) dodatno je obogaćena vitaminima B6 i B12
Maca – peruanska balansatorica hormona
Maca (Lepidium Peruvianum Chacon) je adaptogena biljka, što znači da ima sposobnost podizanja sveukupne nespecifične otpornosti organizma, omogućujući da se tijelo bolje prilagodi na stresne okolnosti. Ova je biljka izrazito bogata vitaminima, mineralima i bioaktivnim spojevima. Sadrži obilje aminokiselina, masnih kiselina, vitamina B, kalcija, magnezija, cinka, selena, željeza i ostalih fitonutrijenata.
Maca je balansator pa samim time utječe na razinu ženskih spolnih hormona te ublažava fiziološke i bihevioralne aspekte hormonske neravnoteže. Regulatorni učinci mace primarno su posljedica djelovanja molekula macamida koji se aktiviraju sušenjem i termičkom obradom korijena mace, a djeluju na os hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda (HPA). Poboljšavajući komunikaciju upravo između osi HPA te ženskih reproduktivnih žlijezda i organa, maca regulira i uravnotežuje hormone. Osim toga, povoljno utječe i na anksioznost i depresiju. Iako nije u potpunosti jasno na koji način ova peruanska biljka djeluje na smanjenje psihičkih simptoma, smatra se kako su za to odgovorni spojevi iz skupine flavonoida.
Bioandina za očuvanje ženskog reproduktivnog sustava i regulaciju hormona nudi dvije vrste proizvoda: Premium Mix i Crvenu aktiviranu Macu koje doprinose regulaciji hormonske aktivnosti i zdravlju reproduktivnog sustava.
-
- Crvena Maca kompleks
-
- Premium MIX Maca
Premium Mix Maca sadrži tri vrste mace (žutu, crvenu i crnu). Crvena aktivirana Maca, kako i sam naziv može dati naslutiti, sadrži isključivo crveni fenotip mace. Za razliku od Premium Mix Mace, Crvena je Maca (kapsule) dodatno obogaćena vitaminima B6 i B12. Ti vitamini doprinose normalnoj funkciji hormonske aktivnosti, normalnoj funkciji živčanog sustava, normalnoj funkciji imunološkog sustava, normalnoj psihološkoj funkciji te smanjenju umora i iscrpljenosti.
