Menu
MENOPAUZA

Anksioznost u menopauzi – kako je spriječiti i liječiti?

Anksioznost je jedan od najpodcjenjenijih simptoma perimenopauze i menopauze, tvrdi Jackie Lynch u svom popularnom priručniku “Sretna menopauza”. Hormonalni tobogan kroz koji prolazimo u ovom životnom razdoblju može donijeti gubitak samopouzdanja i osjećaj anksioznosti koje možda nikada prije nismo iskusile.

Najčešći simptomi anksioznosti

Ako niste sigurni jeste li upravo iskusili anksioznost ili neki drugi emocionalni izazov, evo najčešćih simptoma anksioznosti:

  • zabrinutost
  • nedostatak fokusa
  • razdražljivost
  • napetost
  • brza izmjena misli (uglavnom negativnih)
  • lupanje srca
  • znojenje
  • zgrčeni mišići

Ako primijetite da su ovi simptomi toliko intenzivni da vam ometaju svakodnevne aktivnosti, preporučljivo je prvo potražiti pomoć od liječnika. Za mnoge simptome koji se javljaju tijekom perimenopauze i menopauze, uključujući i anksioznost, postoje dostupne terapeutske opcije. Evo nekoliko savjeta kako spriječiti (i liječiti) anksioznost tijekom menopauze:

Odmorite se i dobro naspavajte

U našem društvu cijeni se cjelodnevna posvećenost poslu i obvezama. Međutim, dugoročno gledano, to može imati negativan utjecaj na zdravlje, posebice ako posao ne ostavlja dovoljno vremena za zdravu prehranu i dobar san. Stručnjaci preporučuju minimalno sedam sati sna. No, što ako simptomi menopauze, poput noćnog znojenja, ometaju kvalitetan i neometan san, pridonoseći stresu i kroničnom umoru? U tom slučaju, preporučujemo slijedeće savjete:

  • izbjegavajte obroke najmanje tri sata prije odlaska na spavanje
  • prestanite gledati u mobilne uređaje prije spavanja i ne držite ih u spavaćoj sobi
  • držite čašu vode na noćnom ormariću kako biste osigurali hidrataciju tijekom noći
  • spavajte u dobro prozračenoj sobi
  • odaberite lagane pidžame kako biste osigurali udobnost tijekom noći

Socijalna podrška

Razgovarajte s prijateljima, obitelji ili se pridružite grupi podrške kako biste podijelili iskustva i osjetili podršku. Usamljenost se smatra pošasti suvremenog društva, a prema nekim istraživanjima, jednako je opasna za zdravlje kao i pušenje! Stoga je iznimno važno imati ljude (ili barem jednu osobu) s kojima volite provoditi svoje slobodno vrijeme. Zajedno možete uživati u aktivnostima poput odlaska u teretanu, šetnji u prirodi ili jednostavno dijeljenju jutarnje kave.

Smanjite unos kofeina

Volite kavu, ali primjećujete da postajete nervozni i nestrpljivi nakon nekoliko šalica, a ponekad vam je teško zaspati? To može biti znak da kofein negativno utječe na vas. Kofein je stimulans koji aktivira tzv. “borba ili bijeg” mehanizam, koji se inače aktivira u opasnim situacijama. Osim toga, kofein može pogoršati i valove vrućine. Razmislite o zamjeni kave blagim i umirujućim čajem, poput čaja od kamilice ili lavande.

Vježbajte

Vježbanje i fizička aktivnost općenito blagotvorno djeluju na psihičko zdravlje. Aerobne vježbe poput plesa, brze šetnje, bicikliranja ili plivanja, osim što sagorijevaju kalorije, poboljšavaju protok zraka kroz krvotok. Osim toga, smanjuju razine kortizola, poznatog kao hormon stresa, te povećavaju razinu endorfina, prirodnih “hormona sreće”.

Opustite se meditacijom

Meditacija čini čuda – ova drevna, a danas općeprihvaćena metoda relaksacije i održavanja mentalne forme izvrsna je za ublažavanje simptoma anksioznosti. Meditacija pomaže fokusirati se na sadašnji trenutak, promatrati vlastite emocije kao vanjski promatrač, što zauzvrat smanjuje stres, anksioznost i umiruje organizam. Postoji mnogo vrsta meditacije, a neke od najpopularnijih uključuju:

  • vođena meditacija
  • tai chi
  • qi gong
  • meditacija hodanjem
  • transcedentalna meditacija
  • mindfulness meditacija

Isprobavanje različitih tehnika meditacije može pomoći u pronalaženju one koja najbolje odgovara vašim potrebama i preferencijama.

Odaberite snagu prirode

U potrazi za brzim rješenjima, mnogi se okreću sintetičkim lijekovima za smirenje, često zanemarujući potencijalne negativne učinke. Međutim, kod blagih simptoma stresa, nesanice i anksioznosti, mnogo je bolje okrenuti se prirodnim rješenjima. Biljni lijekovi poput Persena mogu se koristiti dugoročno, bez izazivanja ovisnosti. Ljekovite biljke pružaju podršku u postizanju mentalne ravnoteže. Valerijana, matičnjak i metvica su biljke čija terapijska vrijednost je prepoznata još od antike. Tijekom mnogih stoljeća, ove biljke su pomagale ljudima očuvati ravnotežu u životu, a ta ista snaga prirode dostupna je u biljnom lijeku Persen.