8. KOJE SE KOMPLIKACIJE MOGU RAZVITI NAKON MENOPAUZE?
Smanjenje koncentracije estrogena ima veliki utjecaj na fiziologiju i opće zdravlje žene. Menopauza je stoga povezana s brojnim zdravstvenim komplikacijama. Nakon menopauze, žene imaju povećan rizik od razvoja osteoporoze, smanjenja gustoće kostiju i pojave fraktura. Također, povišen je rizik za nastanak bolesti srca i krvnih žila te moždanog udara.
Demencija i kognitivne poteškoće zajedno s psihijatrijskim poremećajima poput depresije također se nerijetko javljaju u žena u postmenopauzi. Mogu se javiti i problemi s mokraćnim sustavom i zadržavanjem mokraće, slabljenje vida te katarakta. Česta pojava je i dobivanje na tjelesnoj težini, usporen metabolizam i otežano mršavljenje.
9. TREBAM LI KORISTITI KONTRACEPCIJU U PERIODU KADA ULAZIM U MENOPAUZU?
Iako je vjerojatnost trudnoće u razdoblju perimenopauze značajno manja nego u mlađih žena, svejedno postoji. Trudnoća u povišenoj životnoj dobi sa sobom nosi povećan rizik od zdravstvenih komplikacija kako za majku tako i za dijete, stoga je poželjno razmotriti različite oblike kontracepcije u tom razdoblju. Primjena kontracepcijskih pilula u perimenopauzi štiti od trudnoće, ali regulira i nepravilne menstrualne cikluse i neredovita krvarenja. Isto to vrijedi i za druge oblike hormonske kontracepcije. Međutim, treba imati na umu da oralna hormonska kontracepcija ne štiti od spolno prenosivih bolesti te se stoga preporuča i istodobna primjena prezervativa, osobito ako se radi o promjeni partnera.
10. SPOLNI ODNOSI SU POSTALI BOLNI OTKADA SAM U MENOPAUZI. JE LI TO NORMALNO?
Takva pojava je sasvim normalna. Pad koncentracije estrogena koji se događa kako se žena približava menopauzi uzrokuje stanjenje vaginalne sluznice i vaginalnu suhoću. Posljedično tome, spolni odnosi mogu biti vrlo neugodni i bolni. Problemi mogu varirati od osjećaja suhoće i zategnutosti rodnice do jake boli pa čak i krvarenja za vrijeme odnosa. Osim toga, pad seksualne želje još je jedna posljedica niske razine estrogena, što dodatno pridonosi izraženosti ovih simptoma. Konzultirajte se s vašim ginekologom oko korištenja lubrikanta ili primjene lokalnih estrogenskih pripravaka. Razgovor s partnerom također je važan dio rješavanja ovog problema jer može ublažiti osjećaje tjeskobe i nelagode koji se mogu razviti zbog straha od bolnog odnosa.
11. TREBAM LI POSJEĆIVATI GINEKOLOGA SADA KADA VIŠE NEMAM MENSTRUACIJU?
Menopauza nije razlog da prestanete posjećivati svog ginekologa. Bilo da se konzultirate oko hormonskog nadomjesnog liječenja ili imate bilo kakvo krvarenje nakon menopauze, odnosno posljednje menstruacije, trebate posjetiti svog liječnika. Godišnji pregledi zdjelice nisu prijeko potrebni ako nemate zdravstvenih problema ili simptoma koji vas muče, ali dobro ih je svako nekoliko godina napraviti. Uzimanje PAPA testa se preporuča svake tri godine do 65. godine života, a nakon toga se ne treba raditi ako su prethodni učinjeni testovi bili uredni.
12. NA KOJE PROMJENE I SIMPTOME TREBAM OBRATITI POSEBNU POZORNOST?
Razdoblje menopauze sa sobom nosi brojne simptome i promjene koje ćete vidjeti na svome tijelu. Međutim, treba imati na umu da nisu sve promjene ”normalne” i na neke treba obratiti posebnu pozornost. Bilo kakav simptom koji vam značajno umanjuje kvalitetu života, bio on fizičke ili psihičke naravi, trebate prijaviti svome liječniku kako se ne bi previdio neki drugi mogući uzrok takve promjene. Pretjerano lupanje srca, izražena depresija, česte promjene u količini i kvaliteti stolice, izražena zaboravljivost te kroničan osjećaj iscrpljenosti i jakog umora samo su neki od simptoma o kojima bi trebali porazgovarati sa svojim liječnikom.
Važno je napomenuti kako svako vaginalno krvarenje, bez obzira na količinu, koje se javi nakon menopauze, odnosno nakon godinu dana od posljednje menstruacije zahtijeva posjet ginekologu. Uzroci krvarenja obično su dobroćudne naravi (poput točkastog krvarenja zbog vaginalne atrofije ili blagog krvarenja zbog prisutnosti polipa u rodnici ili na cerviksu). Međutim, u pozadini krvarenja mogu biti i zloćudna stanja poput kacinoma vrata maternice ili karcinoma endometrija, stoga se takve bolesti uvijek trebaju isključiti.
13. KAKO DA NJEGUJEM KOŽU U MENOPAUZI?
Manjak estrogena vodi do gubitka elastičnosti kože, pojave bora i smanjenja kvalitete kože. Koža često postaje suha, a može se i perutati. Stoga je važno kožu dobro hidrirati izvana i iznutra kako bi se sačuvala njezina kvaliteta. Koristite prirodne i blage kozmetičke proizvode čiji pH odgovara pH kože. Masnije kreme za lice, ruke i tijelo pomoć će vam u održavanju lipidne barijere i prirodnog zaštitnog sloja kože. Ne zaboravite na UV zaštitu, osobito za vrijeme sunčanih dana i ljeti. Raznovrsna i zdrava prehrana bit će vam izvor antioksidansa koji pomažu u očuvanju kolagena u koži, a svakodnevni unos dovoljne količine tekućine osigurat će vam zdraviju i čvršću kožu.
14. KAKO DA SPRIJEČIM DOBIVANJE NA TEŽINI?
Dobivanje na tjelesnoj težini jedna je od čestih nuspojava ulaska u menopauzu. Hormonske promjene samo su jedan od čimbenika koji tome pridonose, a važnu ulogu igraju i genetska podloga, životni stil i normalne promjene povezane sa starenjem. Gubitak mišićne mase koji se događa paralelno sa starenjem doprinosi usporenju metabolizma i povećanju udjela masnog tkiva u tijelu. Nepravilna prehrana, manjak sna, štetne navike poput konzumacije alkohola i manjak fizičke aktivnosti uzrokuju porast tjelesne težine, osobito u centralnom dijelu tijela.
Važno je održavati metabolizam aktivnim, a to najbolje možete učiniti raznovrsnom prehranom, raspoređivanjem dnevnih obroka u veći broj manjih umjesto dva ili tri velika te redovitom tjelesnom aktivnošću. Šetnja, pilates, joga ili jednostavne vježbe istezanja pomoć će vam u održavanju fizičke kondicije i doprinijeti boljem raspoloženju. Izbjegavajte kasnovečernje obroke i pijte dovoljnu količinu vode ili nezaslađenih čajeva. Ne zaboravite provoditi vrijeme na otvorenom jer svježi zrak i Sunčeva svjetlost imaju utjecaj na pravilno odvijanje brojnih fizioloških procesa u organizmu.
15. KAKO DA OSTANEM ZDRAVA U MENOPAUZI?
Iako su neke zdravstvene komplikacije češće kod žena u menopauzi nego kod žena reproduktivne dobi, postoje brojni načini kojima možete sačuvati svoje zdravlje. Prije svega, slušajte svoje tijelo i nemojte zanemarivati znakove koje vam šalje. Nemojte izbjegavati odlazak liječniku ako zamijetite neuobičajene promjene i simptome. Vodite računa o svom ginekološkom zdravlju i napravite redovne preglede svakih nekoliko godina čak i ako nemate konkretnih smetnji. Ne zaboravite ni preglede grudi i odazovite se na mamografiju kada budete pozvani ili ranije ako uočite nekakve promjene poput kvržica na dojci.
Prakticirajte redovitu tjelesnu aktivnost i pokušajte se što ispravnije hraniti. Meditacija i boravak u prirodi mogu vam pomoći u održavanju dobrog mentalnog zdravlja. Nemojte zaboraviti na svoje hobije ako ih imate, a odlazak u mirovinu iskoristite i za učenje novih stvari i vještina. Provodite vrijeme sa svojom obitelji, prijateljima i kućnim ljubimcima – sve to doprinosi boljem raspoloženju i čuvanju mentalnog zdravlja. Nemojte zaboraviti da je mentalno zdravlje jednako važno kao i fizičko, stoga ih čuvajte s jednakom pažnjom!
Autor: Dr. Tihana Mazalin u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.
Izvor: www.womenshealth.gov, www.mayoclinic.org, www.womens-health-concern.org, www.menopause.org, www.livescience.com
Članak je originalno objavljen na blogu Poliklinike Mazalin.
