Simptomi vezani uz periodičke oscilacije ženskih spolnih hormona nešto su s čime se svaka žena u reproduktivnoj dobi više ili manje uspješno nosi, ali simptomi koje izazove pad razine hormona u menopauzi često budu neugodno iznenađenje.
Pad razine spolnih hormona u krvi (estrogena, progesterona i testosterona) „krivac“ je za širok spektar različitih simptoma koji obilježavaju menopauzu. On uzrokuje izostanak ciklusa, „valunge“, noćno znojenje, nesanicu, lupanje srca, glavobolju, pojačani nagon na mokrenje, suhoću kože i sluznica, promjene raspoloženja, depresivnost, smetnje koncentracije, zaboravljivost, debljanje…
Bolovi u mišićima i zglobovima u mnogih su žena često prvi simptom nadolazeće menopauze.
Naime, u tkivima unutar zglobova nalaze se isti estrogenski receptori kao i u maternici, dojkama, mozgu i kostima. Estrogen ima zaštitni učinak na zglobove, ali kako mu razina postupno počinje opadati, taj se učinak gubi. Nelagoda, bolovi i ukočenost prvi su simptomi upalnih promjena koje postupno uzrokuju nepovratna oštećenja te, u konačnici, potpuno urušavanje strukture i funkcije zgloba.
Još jedan razlog zašto bolove u menopauzi ne treba neopravdano podcijeniti jest da im, osim hormonske neravnoteže, uzrok mogu biti i ozbiljnije bolesti i stanja poput, primjerice, reumatoidnog artritisa ili osteoartritisa, a moguća su i preklapanja ovih uzroka. Ta je stanja teško razlučiti bez specifične medicinske obrade, ali neke razlike u osobitosti bola ipak postoje.
Bol u zglobovima uzrokovan hormonskom neravnotežom, baš kao i ostali simptomi menopauze, varira i po karakteristikama i po intenzitetu iz dana u dan. Katkad je to osjećaj napetosti i ukočenosti tijekom fizičke aktivnosti, katkad mukao, žareći bol u mirovanju, katkad pak i oštar, sijevajući bol. Obično bole zglobovi koji su najizloženiji opterećenju: koljena, ramena i kukovi, ali, ovisno o specifičnim aktivnostima, nerijetko budu bolna i leđa, laktovi, ručni zglobovi i šake. Bolovi su često prisutni već od jutra, nakon duljeg mirovanja. Zglobovi postaju manje bolni kada ih razgibamo, a bol se vrati ako ih preopteretimo.
Reumatoidni artritis (RA) upalna je, autoimuna bolest koja zahvaća cijelo tijelo, a ciljano mu je tkivo sinovija (zglobna ovojnica). Bolest simetrično zahvaća male i velike zglobove u kojima upala izaziva bol i oticanje, a mogu biti zahvaćeni i drugi organi poput očiju, srca i pluća.
Za bol u zglobovima kod reumatoidnog artritisa svojstveno je da se javlja istodobno u oba ručna zgloba, obje šake i oba stopala, a poslije, opet simetrično, u oba koljena i u ostalim velikim zglobovima. 
Bol je upalnog karaktera, što znači da je prisutan i noću, u mirovanju, a s vremenom mu se intenzitet povećava. Ukočenost je najizraženija ujutro ili nakon duljeg mirovanja i traje dulje od pola sata. Ako se upala ne liječi, zglobovi vidno oteknu, topliji su i crveni, a obično je prate i opći simptomi: umor i iscrpljenost.
Ako ovi simptomi potraju dulje od šest tjedana, potražite fizijatra ili reumatologa koji će nakon kliničke procjene predložiti specifičnu laboratorijsku i radiološku obradu. U liječenju se, osim simptomatske fizikalne terapije i protuupalnih lijekova, koriste bolest-modificirajući lijekovi koji utječu na sam tijek bolesti.
Osteoartritis (OA) je degenerativna bolest zglobova koja je najčešće posljedica dugotrajnog trošenja hrskavice i upale. Biomehanički stres (fizičko opterećenje, debljina, ozljede…) u kombinaciji s nasljeđem i rizičnim faktorima dovodi do nepovratnih oštećenja koja uzrokuju bol i smanjuju funkciju zgloba u žena u menopauzi.
Bolan može biti samo jedan, ali i više zglobova, ovisno o opterećenju, bol se pojačava nakon pretjerane aktivnosti, a oteklina zahvaća i okolna meka tkiva.
Jutarnja ukočenost ne traje dulje od pola sata, a ograničenje opsega pokreta posljedica je degenerativnih promjena u zglobovima. U krvnoj slici nema promjena koje bi upućivale na upalu, ali rendgenska slika jasno pokazuje izvor problema. Odabir vrste liječenja ovisi o stupnju oštećenja i zahvaćenosti zglobova te prisutnosti drugih bolesti.
Konzervativno (nekirurško) liječenje kombinira vježbe, fizikalne procedure i lijekove za suzbijanje bolova i upale.
Kirurško liječenje rezervirano je za uznapredovali osteoartritis, posebno velikih zglobova, kada je ugradnja umjetnog kuka, koljena ili ramena najbolja opcija liječenja.
Bolovi u zglobovima u menopauzi možda su jedno od neugodnijih iskustava, ali na njih možemo aktivno utjecati. Tegobe možemo umanjiti tako da smanjimo opterećenje zglobova i kralježnice i na poslu i u aktivnostima svakodnevnog života. Gubitak viška tjelesne težine bitno rasterećuje hrskavicu i kukova i koljena. Svaki izgubljeni kilogram rasterećuje koljena za 5 kg. Dovoljna količina sna i noćnog odmora također smanjuje bol i ukočenost. Tjelesna aktivnost je bitna, ali bitan je pravilan izbor. Dizanje utega i trčanje mogu čak pogoršati bolove u ramenima ili koljenima pa s ovakvim aktivnostima ne treba pretjerivati. Dobar odabir su plivanje, hodanje i lagane vježbe oblikovanja i istezanja koje održavaju fiziološku pokretljivost zglobova te vježbe snage s manjim opterećenjima.
Aida Filipčić, dr.med. specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije
AKROMION Specijalna bolnica za ortopediju i traumatologiju
