Prenosimo Vam edukativan članak doc.dr.sc. Ivane Erceg Ivkošić iz Specijalne bolnice Sveta Katarina. Doktorica piše o vrstama menopauze, njihovim simptomima i posljedicama. Doc.dr.sc. Ivana Erceg Ivkošić, specijalist ginekologije i porodništva, subspecijalist ginekološke endokrinologije, humane reprodukcije i menopauzalne medicine, Specijalna bolnica sveta Katarina
Pojam menopauza se često krivo koristi. Menopauza je zadnja menstruacija u životu žene i određuje se retrogradno, dakle naknadno, kad je prošlo 12 mjeseci od tog zadnjeg krvarenja. Tek tada kažemo da je to bila menopauza.
Vrijeme prije ili «oko» menopauze zovemo perimenopauza, a simptomi se mogu javiti i 5 ili 10 godina prije same menopauze. Vrijeme poslije menopauze se zove postmenopauza. Klimakterij dolazi od grčke riječi klimakter što znači promjena i obuhvaća cijeli taj period postupnog gašenja funkcije jajnika od perimenopauze, preko menopauze uključujući i postmenopauzu. Često žene znaju reći da su «u promjeni».20
Prosječna dob u Hrvatskoj kad žene imaju menopauzu je oko 51 godine starosti. U 2-4% žena će se menopauza dogoditi prije 40 godine pa govorimo o prijevremenoj menopauzi što je danas izrazito veliki problem posebice u kontekstu neplodnosti i sve kasnijeg odlučivanja za majčinstvo. Ukoliko žena ostane bez menstruacije poslije 55 godine života govorimo o kasnoj menopauzi. Iatrogena menopauza je ona koja je izazvana bilo kriruškim zahvatom, posljedica zračenja ili uzimanja lijekova.
Trećina života u postmenopauzi
S obzirom da se životni vijek produžava i već je za žene oko 80 godina, odmah vidimo koliko je ovaj period u životu žene važan jer će vjerojatno trećinu, a neke i polovicu svog života provesti u peri/postmenopauzi. Teško je reći kad će nekoj ženi biti zadnje fiziološko krvarenje u životu. Često je genetski predodređeno pa će kćerka kao i majka otprilike imati menopauzu sa istim ili sličnim brojem godina starosti, mada ne mora biti. Žene koje puše, u prosjeku uđu u perimenopauzu oko 2-3 godine ranije.
Subjektivne i kliničke smetnje perimenopauze su individualne, kod nekih žena jako prisutne, kod drugih ne, ali trebamo naglasiti da su rijetke sretnice koje ne osjete nikakve tegobe u tom izuzetno osjetljivom razdoblju života žene.
Najčešće su hormonske promjene izazvane promjenama u jajnicima, središnjem živčanom sustavu (hipotalamus, hipofiza), nadbubrežnim žlijezdama i masnom tkivu.
Hormonske promjene izazivaju subjektivne i kliničke smetnje u gotovo čitavom organizmu. U perimenopauzi osnovne hormonske promjene su porast estradiola i FSH, te pad progesterona. Povezane su sa nizom drugih hormonskih promjena.
Prvi simptomi menopauze su…
Jedan od prvih simptoma perimenopauze su poremećaji menstrualnog ciklusa. Skraćuje se folikularna faza ciklusa, a zbog porasta estradiola u toj početnoj fazi perimenopauze česta su neuredna krvarenja sa spottingom ili probojnim krvarenjima, obilna krvarenja, neredovita, međumenstrualna…
Ne smijemo nikako smetnuti sa uma da neuredna krvarenja mogu biti i simptom malignih oboljenja, primjerice karcinoma tijela maternice koji se češće javlja u starijoj životnoj dobi, ali u 2-3% slučajeva i u perimenopauzi, dakle kod mlađih žena. Svakako se mora isključiti moguća maligna bolest.
Često se vrlo rano javljaju vazomotorne smetnje zbog periferne vazodilatacije koje se manifestiraju kao valovi vrućine ili tzv. valunzi, crvenilo u licu, palpitacije, noćno znojenje…Te smetnje se mogu javiti i po 20ak puta dnevno i trajati od 1-10 min.
Umor, fizička slabost i iscrpljenost se također relativno rano javljaju zbog slabosti mišića i lošeg spavanja. Promjene središnjeg živčanog sustava se pojavljuju u obliku slabijeg pamćenja, promjena u ponašanju, emocionalne nestabilnosti, zaboravljivosti, tjeskobe, depresije, poremećaja koncentracije i nervoze, razdražljivosti te slabijeg sna i noćnog odmora.
Polako dolazi do preraspodjele masti i debljanja, a počinju i urogenitalne smetnje, pad libida, promjene kože, kose i noktiju, promjene u zglobovima-artritis (hondrociti imaju receptore za estrogen) i osjetilima (vid, sluh pa i njuh) i dr.
Dugoročne posljedice postmenopauze
U postmenopauzi se estradiol smanjuje, kao i androstendion, inhibin, progesteron, hormon rasta, prolaktin, melatonin, dopamin, IGF i dr, a u postmenopauzi i LH raste zajedno sa FSH, kortizolom, norepinefrinom i dr. Klinički se simptomi u postmenopauzi pogoršavaju.
Najozbiljnije i dugoročne posljedice postmenopauze koji imaju izrazito nepovoljne učinke na život velikog broja žena su urogenitalna atrofija, kardiovaskularne bolesti i osteoporoza.
Kardiovaskularne promjene uzrokuju kardiovaskularne bolesti koje su uzrokom smrtnosti u 33-50% žena u postmenopauzi (ovisno o rezultatima pojedinih istraživanja). U premenopauzi su sedam puta rjeđe nego kod muškaraca, a kasnije, posebice nakon 65. godine života se taj broj izjednačava pa čak i ide u korist žena.
Portrait of a happy senior woman making a heart shape with her hands after exercising on the riverbank.
Glavni razlog tome je pad estrogena, a estrogeni imaju zaštitni učinak na endotel krvnih žila i povoljan učinak na kolesterol, lipoproteine, kaogulaciju i fribrinolizu, blago snižavaju krvni tlak, količinu abdominalne (androidne) masti te pozitivno utječu na metabolizam glukoze.
Osteoporoza je bolest kostiju koju karakterizira smanjenje gustoće (eng. BMD, bone mineral density) i mikroarhitektonike (građe) kostiju. U postmenopauzi se gubi čak 1-3% koštane mase godišnje zbog čega su starije žene sklonije prijelomima kostiju. Mršave žene i žene koje piju i puše ranije razvijaju osteoporozu. Obični rentgen osteoporozu otkriva kad je već oko 20% kosti izgubljeno pa se zato preporuča nakon 65.godine napraviti denzitometriju, tzv. DEXA (dual energy X-ray absortiometry).
