Najnovije istraživanje s američkog Sveučilišta Georgia pokazuje da tjelesna aktivnost može zaštititi kognitivne sposobnosti od loših posljedica starenja. Dobra vijest je i to što to uopće ne mora biti intenzivna tjelovježba, izvještava Science Daily.
Vježbanje poboljšava rad mozga
Objavljena u časopisu Sport Sciences for Health, ova studija je pratila 51 stariju osobu, odnosno njihovu tjelesnu aktivnost te se mjerila i njihova kondicija.. Sudionici su bili podvrgnuti testovima posebno dizajniranima za mjerenje kognitivnog funkcioniranja. Također su bili podvrgnuti magnetskoj rezonanci za procjenu funkcioniranja mozga.
Nosili su i uređaj koji je mjerio intenzitet tjelesne aktivnosti nositelja, broj prijeđenih koraka i prijeđenu udaljenost. Istraživači su procijenili kondiciju kroz šestominutni test hodanja, tijekom kojeg su sudionici hodali što su brže mogli kako bi prešli najveću moguću udaljenost unutar vremenskog ograničenja.
“Uvijek su nam govorili da je dobro vježbati, ali mislim da je ovo dokaz da vježbanje može promijeniti vaš mozak”, rekao je jedan od znanstvenika koji su sudjelovali u istraživanju. “A to utječe na način funkcionirana u svakodnevnom životu.”
Pročitajte članak: Zašto je brzo hodanje najbolja tjelovježba u menopauzi
Neuronske mreže se poboljšavaju tjelesnom aktivnošću
Mozak se sastoji od mnogo različitih neuronskih mreža. Te su mreže u stalnoj komunikaciji, tako što stalno šalju informacije jedna drugoj.
Međutim, različiti dijelovi mozga aktivni su u različito vrijeme. Mreža koja je aktivna kada tijelo miruje, na primjer, prekida se kada osoba počne pokušavati izvršiti zadatak. Tada se pokreće druga neuronska mreža.
Dok je jedna od ovih mreža aktivna, druga bi trebala biti isključena. Ako nije, to je znak da čovjekov mozak ne funkcionira onako kako bi trebao.
Ove mreže su ključ za obavljanje osnovnih zadataka u svakodnevnom životu, kao što je pamćenje važnih informacija i pokazivanje samokontrole. Ali kako ljudi stare, ti “zadaci” često postaju teži za mozak.
Ova studija bila je prva koja je ispitala kako te mreže djeluju u interakciji s tjelesnom aktivnošću, te kako utječu na funkcioniranje mozga.
“Ovaj je rad uzbudljiv jer nam daje neke dokaze da kada se ljudi čije moždane mreže ne funkcioniraju optimalno bave tjelesnom aktivnošću, vidimo poboljšanje u njihovoj izvršnoj funkciji i njihovoj neovisnosti”, rekao je Gogniat. “Izgleda da ipak ne trebate radikalno promijeniti svoj život.
“Penjite se stepenicama. Nakon dugog sjedenja ustanite i malo prošetajte. To će se najviše isplatiti, a ne neka luda vježba visokog intenziteta.”
Koautori studije su: Talia Robinson, Kharine Jean i Stephen Miller, s Odsjeka za psihologiju UGA.
Izvor: Science Daily
Foto: GettyImages/Unsplash
