Menu
ZDRAVLJE

Hodanje nas spašava od…ma od svega!

Iako se radi o jednoj od najjednostavnijih fizičkih aktivnosti, hodanje se često zanemaruje u fitness svijetu.
Ljepota hodanja je u tome što je za razliku od primjerice odlaska u teretanu, besplatno, ne zahtjeva posebnu opremu (osim kvalitetnih tenisica) i može se raditi bilo gdje, pa i u zatvorenim prostorima.

Za žene koje trenutno prolaze kroz menopauzu hodanje može biti izvrstan lijek protiv različitih stanja i bolesti koje se vezuju uz srednju i stariju dob. Pa tako hodanje zbog malog opterećenja na zglobovima je idealno za olakšavanje simptome reumatoidnog artritisa i osteoartritisa.

Ako se radi dobro, hodanje aktivira sve glavne mišićne skupine – leđne mišiće, trbušne mišiće kao i mišiće stražnjice i bedara.
Osim toga, odlično je za cijeli organizam jer podiže razinu kisika u krvi što zauzvrat utječe na bolji rad mozga.

Preporučuju se lagane vježbe zagrijavanja i istezanja prije vježbanja, a dok šećete preporučuje se izmjena intenziteta hodanja – počnite sporo pa ubrzavajte sve više.

Brzo hodanje je znatno bolje od sporog hodanja jer zagrijava tijelo, podiže razinu kisika u krvi i aktivira mišiće i kosti.

Bitno je pravilno odabrati tenisice za hodanje. Preporučuje se odabrati fleksibilne tenisice s debelim đonom koji će ublažiti pritisak, a moraju biti prilagođene vašem stopalu s dovoljno mjesta za prste.

Da bi šetnja imala efekta, izrazito je bitno kako hodate i kakvo vam je pritom držanje tijela.
Brada mora biti podignuta, ramena opuštena, leđa su ravna, a trbušni mišići su lagano napeti.
Rukama možete lagano njihati i pritom imati lagano savijene laktove.
Kad hodate, pomičete suprotnu ruku u odnosu na nogu. Prvo spuštate na tlo petu, a zatim ostatak stopala.

Iako se od samog hodanja ne može baš mršaviti (da biste potrošili 500 kalorija, trebate hodati brzo 90 minuta 6 kilometara na sat!), neka su istraživanja pokazala da ljudi koji šeću imaju manji opseg struka od onih koji ne šeću redovno.

Za kraj, slijedi nekoliko zdravstvenih dobrobiti brzog hodanja:

  • samo 2 sata hodanja tjedno može umanjiti rizik od moždanog udara za 30%
  • 40 minuta hodanja 3 puta tjedno pomaže dijelu mozga zaduženom za planiranje i pamćenje
  • 30 minuta hodanja može umanjiti simptome depresije za 36 posto
  • 3.500 koraka dnevno može umanjiti rizik od obolijevanja od dijabetesa za 29%
  • 75 minuta tjedno brzog hodanja može produžiti životni vijek za 2 godine
  • 1 sat brzog šetanja dnevno može prepoloviti rizik od pretilosti
  • 3 do 6 sati šetnje tjedno može smanjiti rizik od srčanih bolesti
  • 4 sata šetnje tjedno može umanjiti rizik od frakture kostiju za 40%

Foto: Unsplash