Samopregled dojki je jedna od ključnih tehnika koje pomažu pri otkrivanju raka dojke. Ova je bolest prvi uzrok smrtnosti od raka u Hrvatskoj. Uglavnom se javlja kod žena u dobi iznad 35 godina, najviše između 65 i 69 godina. Rano otkrivanje je ključno za što bolje šanse preživljavanja. Zbog toga je bitno obavljati samopreglede i jednom godišnje ići na mamografiju.
Imajte na umu da samopregled nije zamjena za pregled u liječnika, odnosno mamografiju.
Da biste pravilno obavili samopregled, potrebno je držati se određenih smjernica.
U nastavku ćemo opisati najčešće načine samopregleda dojki.
Skinite se i stanite ispred ogledala sa spuštenim rukama. Dobro pogledajte obje dojke. Obratite pozornost na:
- kvržice
- bilo kakve razlike između dvije dojke koje dotad niste primjetili
- udubljenje ili udubljenje u tkivu dojke
- crvenilo, hrapavost kože
- uvučene bradavice (ne mogu se izvući)
- bol na dodir
- iscjedak iz bradavica
Ponovite ovaj postupak s rukama podignutima iznad glave.
Samopregled dojki masažom
Samopregled dojki možete napraviti i svojevrsnom masažom dojki. Lijevom rukom pregledavajte desnu dojku, a desnom lijevu – ali ne istovremeno :).
1. Počevši od bradavica, kružnim pokretima masirajte dojku
2. Kad dođete do vrha dojke, nastavite masirati prema ključnoj kosti te prijeđite na područje ispod pazuha.
3. Lagano stisnite bradavice kažiprstom i palcem.
Kvržice ne moraju biti znak raka
Srećom, većina kvržica su benigne. One mogu biti znak cisti, benignih tumora, fibrocističnih dojki itd.
Nemojte paničariti ako uočite kvržicu, ali svakako preporučujemo da obavite liječnički pregled da saznate o čemu se točno radi.
Koji su čimbenici raka dojke?
Iako je rak dojke donekle genetski uvjetovan, postoji niz drugih čimbenika koji utječu na razvoj ove bolesti.
To su:
- starenje
- ionizirajuće zračenje
- pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola
- prekomjerna tjelesna težina
- rana menstruacija
- kasna menopauza
Kako spriječiti rak?
Znanstvenici kažu da nas genetika određuje 30%, a ostatak otpada na vanjske faktore. Imajući to na umu, puno si možemo pomoći ako živimo zdravo, naravno na umjeren način.
Ključno je:
- izbjegavati pušenje i alkohol
- jesti što više neprocesuirane hrane
- jesti voće i povrće i drugu nutritivnu hranu (maslinovo ulje, riba, orašasti plodovi, itd.)
- biti fizički aktivan (najmanje 30 minuta dnevno)
- paziti na mentalno zdravlje (izbjegavati ili kontrolirati stres, njegovati odnose s drugim ljudima)
Foto: Unsplash
