Kad vas na našim društvenim mrežama s vremena na vrijeme pitamo kako ste spavale, dobijemo apsolutno najviše odgovora, na žalost većinom negativnih.
Ništa čudno – jedan od nesretnih simptoma perimenopauze i menopauze jest nesanica.
A za nesanicu, odnosno sanicu je odgovoran upravo ovaj hormon – melatonin.
„Taj je hormon od najveće važnosti za naš san. Proizvodi se prirodno u tijelu i djeluje na to da naše tijelo čini razliku između dana i noći. S godinama proizvodnja melatonina opada, a isto se može dogoditi kad je čovjek pod velikim stresom. Ako si pak u svađi i s nekim drugim hormonima, razina mu još više opada. Kad mu je razina u tijelu niska, teško se pada u san, a osim toga melatonin ima važnu ulogu u lučenju naših hormona sreće. Baš kao i spolni hormon estrogen“, piše švedska novinarka Katarina Wilk u svojoj knjizi Snaga perimenopauze, koja je upravo pod tim nazivom i u Hrvartskoj objavljena u izdanju Znanja 2020. godine.
„Stoga ako i melatonin i estrogen opadaju, rezultat ne može biti ništa drugo doli problemi sa spavanjem. A ako to utječe i na hormon sreće serotonin, spavat ćemo loše i osjećati se potišteno. Teško je, dakako, odrediti jesi li utučena zato što loše spavaš, ili loše spavaš zato što si utučena.
No ne spavaš loše samo zbog nemira u glavi ili valunga, već razlog tome može i biti činjenica da su ti razine hormona sna poremećene“, nastavlja Katarina i dodajte kako su „u kolovozu 2017. godine Britanci su objavili veliku analizu u kojoj je tim stručnjaka proveo 5030 studija o potpunom učinku melatonina na tijelo. Dakle o tome djeluje li melatonin kao pripravak na probleme sa snom.
Pokazalo se da melatonin ima konkretne učinke kod onih koji ne mogu spavati, u usporedbi s placebo pacijentima (dakle onima koji su samo mislili kako primaju lijek, no zapravo su dobivali pilule sa šećerom, odnosno testnom skupinom)“, navodi Katarina Wilk u svojoj knjizi.
Eto, sad vam je sve jasno – ne možete spavati zbog nedostatka melatonina. Naravno i zbog svih ostalih milijardu stvari koje vam se motaju po glavi negdje između tri i četiri ujutro – jer to je najbolje vrijeme za rješavanje problema, zar ne 😊
Ali nikad nije sve u potpunosti crno, odnosno uvijek ili skoro uvijek ima pomoći. Tako kao što i druge hormone koji nam opadaju u ovome životnom razdoblju možemo nadoknaditi na razne načine, ista je priča i s melatoninom. Primjerice možemo posegnuti za dodacima prehrani, kao što je Chirofert forte.
Chirofert forte
Chirofert forte je dodatak prehrani s D-chiro-inozitolom, alfa-lipoičnom kiselinom, manganom, melatoninom, folnom kiselinom, kromom i vitaminom D3 koji se koristi u slučajevima povećane potrebe za tim hranjivim tvarima ili zbog njihova nedostatka u prehrani.
D-chiro inositol – Inozitoli su tvari koje se obično nalaze u prirodi, a posebno u žitaricama, orasima, mahunarkama i voću. D-chiro-inozitol se stvara u ljudskom tijelu iz mio-inozitola i biološki je aktivna tvar, slična vitaminima B skupine, koja sudjeluje u različitim metaboličkim reakcijama koje su potrebne za pravilno funkcioniranje organizma. Znanstveno je dokazano da je D-chiro-inozitol ključna komponenta posebnog unutarstaničnog molekularnog sustava koja pojačava inzulinski signal i tako doprinosi pravilnom iskorištavanju glukoze u tjelesnim stanicama. D-chiro-inozitol, koji je u sastavu ovog proizvoda, prirodnog je podrijetla i u obliku koncentriranog i pročišćenog ekstrakta dobivenog iz rogača posebnom metodom ekstrakcije koja koristi samo vodu kao otapalo, bez upotrebe kemikalija koje bi mogle negativno utjecati na kvalitetu proizvoda.
Alfa-lipoična kiselina – nalazimo je u svakoj stanici našeg tijela gdje obavlja višestruke biološke aktivnosti i sudjeluje kao kofaktor u procesu stvaranja energije. Snažan je antioksidans.
Mangan – doprinosi normalnom metabolizmu stvaranja energije i zaštiti stanica od oksidativnog stresa. Najnovija istraživanja pokazala su da mangan i D-chiro-inozitol imaju sinergistički učinak.
Melatonin – doprinosi skraćenju vremena potrebnog za padanje u san. Blagotvoran učinak postiže se uzimanjem 1 mg melatonina kratko prije spavanja.
Folna kiselina – spada u skupinu B vitamina i neophodna je za rast i diobu stanica. Ljudsko tijelo ne proizvodi folnu kiselinu pa je moramo unositi u organizam putem hrane. Iako raznovrsna i uravnotežena prehrana ispunjava dnevne potrebe za ovim vitaminom (200 µg), unos većih količina potreban je u nekim posebnim uvjetima i trudnoći kada je možete dodatno uzimati u obliku dodatka prehrani. Svakako treba imati na umu kako folna kiselina doprinosi normalnoj funkciji imunosnog sustava, normalnom metabolizmu homocisteina, smanjenju umora i iscrpljenosti te normalnom stvaranju krvi.
Krom – doprinosi održavanju normalne razine glukoze u krvi.
Vitamin D3 – doprinosi normalnoj apsorpciji/iskorištenju kalcija i fosfora, doprinosi normalnoj funkciji imunosnog sustava i ima ulogu u dijeljenju stanica.
