Menu
MENOPAUZA / ZDRAVLJE

Prednosti i mane izmjene godišnjih doba

Izmjena godišnjih doba, primjerice iz ljeta u jesen donosi značajne promjene u okolišnim uvjetima poput temperature, vlage i duljine dana. Vjerojatno ste primijetile da ove sezonske promjene mogu dodatno utjecati i na simptome menopauze, koji uključuju valove vrućine, promjene raspoloženja, poremećaje spavanja i druge tjelesne promjene. Jesen donosi hladnije vrijeme, kraće dane i povećanu vlažnost zraka, što može pojačati neke simptome menopauze ili ih ublažiti. U nastavku teksta opisujemo kako prijelaz iz ljeta u jesen može utjecati na menopauzu i povezane simptome te kako se nositi s tim promjenama.

Niže temperature

Tijekom prijelaza iz ljeta u jesen, smanjenje vanjskih temperatura može olakšati simptome valova vrućine i noćnog znojenja kod mnogih žena u menopauzi. Niže temperature mogu pomoći tijelu da se lakše ohladi, što smanjuje učestalost i intenzitet valova vrućine. Ali jesenska vlažnost zraka može pridonijeti i osjećaju hladnoće nakon valova vrućine jer znoj sporije isparava s kože. To može uzrokovati osjećaj nelagode nakon prolaska valova vrućine, kada žene mogu osjetiti hladnoću i drhtanje.

S dolaskom jeseni, dani postaju kraći, a smanjena izloženost sunčevoj svjetlosti može utjecati na raspoloženje. Manjak svjetlosti može smanjiti razinu serotonina, neurotransmitera koji regulira raspoloženje, što može povećati rizik od depresije, anksioznosti i iritabilnosti kod žena u menopauzi. Promjena iz svijetlih, dugih ljetnih dana u kraće, tamnije jesenske dane može kod nekih žena izazvati simptome sezonskog afektivnog poremećaja (SAP). Ovo stanje može dodatno pogoršati simptome menopauze kao što su promjene raspoloženja, umor, niska energija i povlačenje iz socijalnih aktivnosti.
Hladnije jesenske noći mogu poboljšati kvalitetu spavanja za neke žene koje pate od noćnog znojenja i nesanice zbog valova vrućine. Niže noćne temperature mogu smanjiti broj buđenja uzrokovanih toplinskim valovima.

Kraći dani

Kraći dani mogu promijeniti cirkadijalni ritam, unutarnji biološki sat koji regulira spavanje i budnost. Manje sunčeve svjetlosti može otežati održavanje redovitog ritma spavanja, što može dovesti do nesanice ili prekomjerne dnevne pospanosti.
Jesenske promjene donose niže temperature i promjene u vlažnosti zraka. To može uzrokovati suhoću kože koja je već sklona dehidraciji tijekom menopauze zbog smanjene razine estrogena. Također, hladniji vjetar i grijanje u zatvorenim prostorima mogu dodatno pogoršati suhoću kože i sluznica.

Prijelaz iz ljeta u jesen znači i manje izlaganja sunčevoj svjetlosti, što može smanjiti sintezu vitamina D u koži. Vitamin D je ključan za apsorpciju kalcija i zdravlje kostiju, pa žene u menopauzi trebaju biti svjesne povećanog rizika od osteoporoze i prilagoditi prehranu ili koristiti dodatke prehrani po potrebi.

Tijekom jeseni, prirodna tendencija je okrenuti se kaloričnoj, ugodnoj hrani, što može dovesti do povećanja tjelesne težine. Hormonalne promjene tijekom menopauze već predisponiraju žene ka povećanju težine, osobito u području abdomena, pa je važno pratiti prehrambene navike.

Hladnije vrijeme i kraći dani mogu smanjiti motivaciju za tjelesnu aktivnost na otvorenom. Smanjenje razine fizičke aktivnosti može dodatno doprinijeti povećanju težine, smanjenju mišićne mase i povećanju rizika od metaboličkih poremećaja.