Svake godine 18. listopada se obilježava Svjetski dan menopauze. Menopauza je bitno razdoblje života svake žene, u kojem dolazi do različitih tjelesnih i psihičkih promjena u tijelu žene. Svrha i razlog obilježavanja Svjetskog dana menopauze je podizanje svijesti o menopauzi i dostupnim mogućnostima podrške za poboljšanje zdravlja i dobrobiti žena menopauzalne dobi. Upravo tome služi i ovaj blog.
Što je menopauza i zašto do nje dolazi?
Menopauza se u užem smislu odnosi na zadnju menstruaciju u životu žene, međutim češće označava razdoblje u kojem žena prestaje imati mjesečna menstrualna krvarenja. Njezina dijagnoza se postavlja kada žena godinu dana nema menstrualna krvarenja, a uobičajeno se javlja u dobi od 45. do 55. godine života.
Menopauza nije bolest, već fiziološko stanje u kojem dolazi do pada funkcije jajnika te završetka reproduktivne sposobnosti u žena, a razlog tome je smanjenja koncentracija ženskih spolnih hormona – estrogena i progesterona. U menopauzi dolazi do trajne S godinama je proizvodnja ženskih spolnih hormona sve manja te s time dolazi do promjena u kvaliteti i trajanju menstrualnih ciklusa. Razdoblje prije menopauze se naziva perimenopauza, obično se javlja u 40.-tim godinama života, a može potrajati i do 10 godina. U perimenopauzi dolazi do postepenog smanjenja funkcije jajnih stanica, a ciklusi postaju sve nepravilniji.
Koji su simptomi menopauze?
Osim što dolazi do izostanka menstrualnog ciklusa, pad u razinama ženskih spolnih hormona dovodi do raznih drugih promjena u ženskom organizmu. Najpoznatiji i najčešći simptom menopauze jesu naleti vrućine, tj. valunzi, koji se mogu pojaviti danju ili noću, kada govorimo o noćnom znojenju. Valunzi su obično kratki i intenizivni te traju svega 1 do 5 minuta, no u nekim slučajevima mogu trajati i do sat vremena. Često se javljaju po noći te ometaju san, utječu na mentalno zdravlje i smanjuju ukupnu kvalitetu života. Simptomi valunga se prosječno pojavljuju u periodu od 4 godine, a javljaju se kod čak 85% žena. Osim toga, može doći do povećanog umora i iscrpljenosti, promjena raspoloženja i depresije, smanjenja libida, vaginalne suhoće, povećanja tjelesne mase, promjena na koži i noktima te brojnih drugih tegoba.
Jačina simptoma menopauze je individualna te ovisi o brojnim faktorima. Dok će neke žene određene simptome doživljavati tek kao manju smetnju, drugim ženama mogu uvelike ometati njihove svakodnevne aktivnosti, rad i san.
Postoje razne mogućnosti liječenja menopauzalnih simptoma, a one uključuju hormonsko nadomjesno liječenje, nehormonsku i nefarmakološku terapiju.
Hormonsko nadomjesno liječenje (HNL) smatra se najučinkovitijim liječnjem simptoma menopauze. U hormonskoj se terapiji koriste jedan ili više hormona, a najčešće su to estrogen, progesteron ili njihova kombinacija. Ovakva se vrsta terapije smatra sigurnom i učinkovitom kod žena s niskim rizikom: bez koronarnih bolesti srca i povijesti raka dojke, koje su mlađe od 60 godina te kod kojih je prošlo manje od 10 godina od početka menopauze. S druge strane, HNL se ne preporuča ako postoji povijest raka dojke u obitelji, koronarna bolest srca, rak endometrija, aktivna bolest jetre, neobjašnjivo vaginalno krvarenje, prethodni moždani udar ili venski tromboembolijski događaj.
S obzirom da je kod nekih žena hormonska nadomjesna terapija kontraindicirana, a neke žene ju iz različitih razloga ne žele koristiti, žene često posežu za prirodnom alternativnama. Kao dobra prirodna alternativa se pokazala peruanska biljka maca.
Maca kao prirodna alternativa hormonskoj terapiji
Maca je povrće iz porodice krstašica porijeklom iz dalekog Perua. Raste na andskim visoravnima na 3700 – 4300 m nadmorske visine te je jedna od rijetkih biljaka koje mogu opstati na tako visokim nadmorskim visinama. Maca se komercijalno uzgaja u 3 boje: žutoj, crvenoj i crnoj. Maca sadrži različite skupina biološki aktivnih spojeva, a neki od njih su macamidi i macaeni (spojevi specifični za macu), alkaloidi, fitosteroli, antocijanidini te vitamini i minerali. Obiluje složenim ugljikohidratom škrobom, stoga ju je radi bolje probavljivosti i okusa potrebno termički obraditi, tj. „aktivirati“. Bioandina Maca se podvrgava procesu želatinizacije kojom se pomoću visoke temperature i tlaka potiče razgradnja škroba. Želatinizacijom se povećava broj sekundarnih metabolita mace, pa zato takvu macu zovemo „aktiviranom“.
Aktivirana maca je poznata balansatorica hormona te svojim djelovanjem na hormone može djelovati i na simptome menopauze. Jedna studija je utvrdila kako je korištenje aktivirane mace u periodu od 2 mjeseca smanjilo intenzitet menopauzalnih tegoba, posebice valova vrućine i noćnog znojenja, a isti takav učinak uočen je i nakon 8 mjeseci korištenja. Došlo je do smanjenja razina folikulstimulirajućeg hormona te povećanja razine estrogena. Također, valja spomenuti kako je došlo i do povećanja razine „dobrog“ HDL kolesterola. Valunzi i noćno znojenje najčešći su simptomi menopauze koji uvelike mogu utjecati na kvalitetu života te bi korištenje aktivirane mace moglo pomoći ženama da žive sretno i neometeno nakon što uđu u razdoblje menopauze. S obzirom da je maca biljka i ne sadrži hormone već utječe na njihovo balansiranje, ona bi mogla biti prirodna alternativa i dugoročno sigurnija opcija od korištenja nadomjesne hormonske terapije.
Bioandina Premium MIX Maca kapsule su dodatak prehrani čiji je su sastojci aktivirani ekstrakti žute, crvene i crne mace. Premium MIX aktivirana Maca doprinosi regulaciji hormonske aktivnosti i zdravlju reproduktivnog sustava te može pomoći u ublažavanju simptoma povezanih s menopauzom.
